Posao sve većem broju Europljana ostavlja posljedice koje ne završavaju izlaskom iz ureda ili gašenjem računala. Najnovije istraživanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu pokazuje da je tijekom 2025. godine gotovo trećina zaposlenih u Europskoj uniji prijavila stres, depresiju ili anksioznost povezanu s poslom.

U Hrvatskoj je taj udio još nešto viši. Čak 32 posto zaposlenih navelo je da je njihov posao uzrokovao ili pogoršao probleme s mentalnim zdravljem, čime se Hrvatska smjestila iznad europskog prosjeka od 29 posto. Isti rezultat bilježe Mađarska i Latvija.

Najviše problema prijavljuju Grci i Finci

Razlike među državama poprilično su velike. Na vrhu ljestvice nalazi se Grčka, gdje je probleme povezane s poslom prijavilo 49 posto zaposlenih, a slijede Finska s 45 posto te Cipar i Poljska s po 41 posto. Španjolska je na 40 posto.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Danska s 19 posto i Njemačka s 20 posto, dok Slovenija i Bugarska bilježe po 21 posto. Stručnjaci ipak upozoravaju da ti podaci ne znače nužno da su zaposlenici u nekim državama 'otporniji' ili mentalno zdraviji. Na rezultate mogu utjecati kultura prijavljivanja problema, dostupnost pomoći, organizacija rada i spremnost ljudi da otvoreno govore o svom psihičkom stanju.

Pritisak vremena, manjak priznanja i loša komunikacija

Istraživanje pokazuje i što zaposlenike najviše opterećuje. Više od 40 posto radnika u EU-u navelo je da radi pod snažnim vremenskim pritiskom, približno svaki treći smatra da se njegov trud ne prepoznaje, a gotovo 30 posto govori o lošoj komunikaciji ili slaboj suradnji na radnom mjestu.

Među glavnim psihosocijalnim rizicima EU-OSHA izdvaja prevelik opseg posla, ubrzani tempo rada, verbalno zlostavljanje, uznemiravanje, manjak autonomije i lošu komunikaciju unutar organizacije. Žene su nešto češće prijavljivale probleme s mentalnim zdravljem povezane s poslom, kao i zaposlenici u dobi od 25 do 39 godina.

EU traži stroža pravila

Europski parlament zbog takvih podataka traži jači zakonodavni odgovor. Posebno se upozorava na digitalni nadzor zaposlenika i algoritamsko upravljanje koje određuje tempo rada, rasporede i zadatke te procjenjuje učinkovitost radnika.

Poruka europskih institucija postaje sve jasnija: mentalno zdravlje na radnom mjestu trebalo bi tretirati jednako ozbiljno kao i fizičku sigurnost.

Drugim riječima, ako posao sustavno proizvodi iscrpljenost, tjeskobu i osjećaj stalne dostupnosti, odgovornost se više ne može svesti samo na to koliko je pojedini zaposlenik 'otporan' na stres.