Tinejdžerske godine, dvadesete obilježene traženjem posla i osamostaljivanjem ili tridesete u kojima se mnogi prvi put suočavaju s roditeljstvom – svako od tih razdoblja ima svoje izazove. Ipak, prema objašnjenju profesorice Michelle Spear, stručnjakinje za anatomiju sa Sveučilišta u Bristolu, najzahtjevnije desetljeće dolazi nešto kasnije – u četrdesetima.

Za Daily Mail profesorica je pojasnila zašto se upravo u tom razdoblju mnogi osjećaju kao da im energija stalno izmiče, a odgovor se, kako prenosi Unilad, krije u spoju bioloških promjena i obveza koje tada dosežu vrhunac.

Tijelo se više ne oporavlja jednako brzo

U dvadesetima organizam vrlo lako podnosi fizičke napore, neprospavane noći i druga opterećenja. ‘Tijelo je u toj dobi biološki iznimno prilagodljivo. Mišići se brže oporavljaju, upalni procesi kraće traju, a stanice energiju proizvode učinkovito i u izobilju’, objašnjava Spear.

S godinama se ti procesi postupno mijenjaju. To, naravno, ne znači da četrdesetogodišnjaci preko noći ostaju bez snage, nego da se tijelo više ne oporavlja uvijek jednako brzo kao u ranijoj odrasloj dobi.

Posao, djeca i ostarjeli roditelji

Problem nastaje jer se baš u tom razdoblju gomilaju najveći privatni i poslovni zahtjevi. Četrdesete su često godine u kojima ljudi preuzimaju odgovornije funkcije, vode timove i nastoje osigurati financijsku stabilnost obitelji. Kod kuće ih čekaju djeca u tinejdžerskoj dobi, sa svim emocionalnim i organizacijskim izazovima koje odrastanje nosi, a mnogi se istodobno počinju sve više brinuti i o vlastitim roditeljima.

Profesorica Spear tu pojavu opisuje kao nesklad između biologije i svakodnevnog života. ‘Naše tijelo i dalje može proizvoditi energiju, ali u drukčijim uvjetima nego prije, a potreba za njom upravo je tada najveća’, pojašnjava.

Ipak, naglašava da starenje svatko proživljava na svoj način. Netko u četrdesetima može biti aktivniji, odmorniji i zadovoljniji nego u dvadesetima, dok se netko drugi iste dobi bori s kroničnim umorom i stresom. ‘Dvije osobe istih godina mogu imati potpuno različitu razinu energije, ovisno o opterećenjima kojima su izložene’, ističe Spear.

Umor nije vječan

Važno je napomenuti i da četrdesete nisu znanstveno potvrđene kao najumornije desetljeće za svakoga. Riječ je o objašnjenju okolnosti koje se u toj dobi često preklapaju, a takvo razdoblje ne traje zauvijek. Djeca odrastaju, poslovne obveze postaju predvidljivije, a mnogi s vremenom nauče bolje raspoređivati vrijeme i prepoznavati vlastite granice.

Zato iscrpljenost u srednjim godinama ne treba automatski pripisivati starenju. Na nju mogu utjecati san, stres, zdravstveno stanje i životne navike, a ako je umor dugotrajan ili neobjašnjiv, svakako se treba obratiti liječniku.