Stručnjak za dugovječnost otkrio je četiri navike kojima svakodnevno usporava starenje i prevenira demencija
Dugal Bain-Kim, 41-godišnji osnivač start-upa posvećenog dugovječnosti, tek je nakon očeve dijagnoze i prerane smrti od Alzheimerove bolesti počeo ozbiljno razmišljati o zdravlju. Svjestan da zbog obiteljske povijesti ima povećan rizik, odlučio je uvesti četiri jednostavne navike u svoju svakodnevicu – kako bi očuvao zdravlje mozga i usporio proces starenja.
Prema njegovim riječima, sve se svodi na pametan izbor prehrane, redovitu tjelovježbu, kvalitetan san te jedan dodatak prehrani, za što istraživanja pokazuju da mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija.
Kreatin kao podrška mozgu
Kreatin je već dugo poznat sportašima, no sve više istraživanja pokazuje da može imati blagotvoran učinak i na mozak. Riječ je o dodatku prehrani koji pomaže stvaranju energije, a pojedine studije sugeriraju da bi mogao usporiti kognitivni pad i ublažiti posljedice nedostatka sna. Bain-Kim ga uzima svakodnevno u malim dozama, iako upozorava da ljudi često nepotrebno pretjeruju sa suplementima.
Više laganog kardija
Tjelovježba je jedan od najsnažnijih alata protiv demencije jer potiče cirkulaciju i 'ispire' štetne tvari iz mozga. Bain-Kim posebno naglašava tzv. kardio vježbe zone 2 – aktivnosti poput laganog trčanja ili vožnje bicikla pri kojima se može razgovarati bez napora. Vježba dva puta tjedno, a redovito igra i pickleball, što mu, kaže, pomaže održati mozak u formi.
MIND dijeta za zdravlje mozga
Umjesto klasične mediteranske prehrane, Bain-Kim slijedi tzv. MIND dijetu, koju su razvili istraživači s Harvarda. Naglasak je na zelenom lisnatom povrću, orašastim plodovima, mahunarkama, bobičastom voću i masnoj ribi poput lososa ili sardina, uz maslinovo ulje kao glavni izvor masnoće. Neka istraživanja pokazuju da ovakav plan prehrane može smanjiti upale i očuvati zdravlje krvnih žila, čime se smanjuje rizik od demencije.
San kao temelj dugovječnosti
Bain-Kim tvrdi da mu je kvalitetan san postao 'beskompromisan dio života'. Svaku noć spava između sedam i osam sati, svjestan da se tijekom sna mozak oslobađa štetnih proteina poput beta-amiloida. Studije pokazuju da osobe s kroničnom nesanicom imaju dvostruko veći rizik od razvoja demencije.