Usred sastanka pokušavate se sjetiti imena kolege s kojim svakodnevno surađujete, ali bezuspješno. Djeci želite dati jednostavan zadatak, no ne možete pronaći pravu riječ. Datumi, činjenice i detalji koje ste nekad bez problema pamtili sada vam izmiču. Ako vam je ovakav osjećaj poznat, niste jedini
Ne paničarite, možda nije riječ o demenciji nego o menopauzi.
vezane vijesti
Mnoge žene tijekom perimenopauze i menopauze primjećuju promjene u pamćenju i koncentraciji. Takozvana 'moždana magla' može biti frustrirajuća i zabrinjavajuća, a nerijetko se javlja i strah od ranih znakova Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije.
No stručnjaci ističu kako su problemi s pamćenjem povezani s menopauzom najčešće posljedica hormonalnih promjena, a ne neurodegenerativnih bolesti.
Hormoni iza zaboravljivosti
Glavni 'krivac' je estrogen, hormon čija razina počinje opadati tijekom perimenopauze. Budući da estrogen utječe i na rad mozga, njegov pad može uzrokovati kratkotrajne poteškoće s prisjećanjem riječi, imena ili informacija.
Takve smetnje najčešće pogađaju verbalno pamćenje, odnosno sposobnost prisjećanja riječi i pojmova. Iako mogu biti neugodne, stručnjaci naglašavaju da se razlikuju od simptoma demencije.
Jedna od ključnih razlika jest svijest o problemu. Osobe koje razvijaju demenciju često same ne primjećuju poteškoće s pamćenjem, već ih na pregled dovode članovi obitelji ili bliski prijatelji.
Prvi znakovi demencije obično nisu zaboravljena imena ili riječi, nego dezorijentiranost na poznatim mjestima, teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka ili problemi s praćenjem uputa.
Važan je i faktor dobi. Alzheimerova bolest najčešće se javlja nakon 65. godine života, dok menopauza nastupa između sredine četrdesetih i sredine pedesetih godina.
Stručnjaci također upozoravaju da se simptomi povezani s menopauzom uglavnom stabiliziraju ili s vremenom poboljšavaju, dok demencija ima progresivan tijek i postupno se pogoršava.
Što može pomoći?
Iako moždana magla može biti iscrpljujuća, određene životne navike mogu ublažiti simptome.
Kvalitetan san jedan je od najvažnijih saveznika zdravlja mozga. Jednako važna je uravnotežena prehrana bogata povrćem, zdravim masnoćama i antioksidansima te redovita tjelesna aktivnost.
Stručnjaci upozoravaju i na zamku multitaskinga. Iako mnogi vjeruju da mogu uspješno obavljati više stvari odjednom, mozak zapravo samo brzo prebacuje fokus s jednog zadatka na drugi, što dodatno iscrpljuje mentalne resurse i pojačava osjećaj mentalne magle.
Koristan učinak može imati i mentalna stimulacija. Čitanje, križaljke, učenje stranog jezika, ples, meditacija ili usvajanje novih vještina pomažu održavanju kognitivnih sposobnosti i potiču rad mozga.
Istraživanja o utjecaju hormonske terapije na pamćenje i rizik od demencije još uvijek daju različite rezultate. Dok neka upućuju na mogući zaštitni učinak, druga ne pronalaze značajnu povezanost.
Ipak, hormonska terapija i dalje se smatra najučinkovitijim načinom ublažavanja brojnih simptoma menopauze koji narušavaju kvalitetu života. Stručnjaci ističu da koristi najčešće nadmašuju potencijalne rizike, osobito kada se terapija započne unutar deset godina od ulaska u menopauzu.
Kada potražiti pomoć?
Povremeno zaboravljanje imena, traženje ključeva po kući ili kratkotrajna zbunjenost uglavnom nisu razlog za uzbunu. No ako primijetite da zaboravljate kako obaviti zadatke koje ste prije rutinski izvršavali, teško pratite razgovore ili sve češće gubite stvari, razgovor s liječnikom može pomoći u razjašnjavanju uzroka.
Najvažnije je znati da menopauzalna moždana magla nije rijetkost. Iako može poljuljati samopouzdanje, najčešće je riječ o prolaznom stanju koje se može ublažiti zdravijim životnim navikama i brigom o vlastitom zdravlju.
