Od fermentirane hrane i masne ribe do pravila da se od stola ustaje prije potpune sitosti, japanske prehrambene navike već se desetljećima povezuju s dugovječnošću, manjim rizikom od bolesti i boljim zdravljem probavnog sustava
Japan se godinama nalazi među zemljama s najdužim očekivanim životnim vijekom, a stručnjaci smatraju da razlog nije samo genetika. Važnu ulogu imaju prehrambene navike koje se prenose generacijama, od redovite konzumacije fermentirane hrane i ribe do umjerenijih porcija i svjesnijeg pristupa obrocima.
vezane vijesti
Posebnu pozornost privlači Okinawa, jedna od svjetski poznatih 'plavih zona', područja u kojima živi iznimno velik broj stogodišnjaka. Stručnjaci koji proučavaju zdravo starenje ističu da se japanski jelovnik temelji na raznolikim i nutritivno bogatim namirnicama koje podupiru zdravlje crijeva, srca i metabolizma.
Namirnice koje su dio svakodnevice
Fermentirana hrana nezaobilazan je dio japanske prehrane. Miso pasta, ukiseljeno povrće i drugi fermentirani proizvodi bogati su probioticima koji pridonose ravnoteži crijevne mikrobiote i pravilnom radu probavnog sustava. Među namirnicama koje se često povezuju sa zdravljem i dugovječnošću nalazi se i fermentirani kupus. Osim probiotika, sadrži vitamin C i druge antioksidanse te se često preporučuje kao dodatak glavnim obrocima.
Na japanskim stolovima redovito se nalazi i miso juha, pripremljena od fermentirane soje. Zahvaljujući probioticima, proteinima te mineralima i vitaminima, smatra se jednim od zaštitnih znakova tradicionalne prehrane. Manje poznat izvan Japana je kuzu, škrob dobiven iz korijena biljke kudzu. Najčešće se koristi za zgušnjavanje juha i umaka, a povezuje se s povoljnim učinkom na probavu i regulaciju razine šećera u krvi.
Tu je i umeboshi, fermentirani proizvod od japanske šljive ume, koji se tradicionalno konzumira u malim količinama kao dodatak obrocima. Japanci često posežu i za kukicha čajem, koji se priprema od grančica čajevca. Sadrži manje kofeina od većine drugih čajeva, a bogat je antioksidansima i mineralima.
Nije stvar samo u hrani
Ipak, stručnjaci upozoravaju da tajna japanske dugovječnosti nije u jednoj namirnici. Jednako važnu ulogu imaju prehrambene navike.
Riba, osobito losos i skuša, redovito je na jelovniku, a biljni izvori proteina poput tofua i edamamea često se kombiniraju s mesom i ribom. Zeleni čaj svakodnevni je napitak mnogih Japanaca, dok se đumbir i različite vrste gljiva koriste u brojnim jelima. Posebno je zanimljivo pravilo poznato kao 'hara hachi bu', prema kojem se jede do otprilike 80 posto sitosti. Takav pristup, uz manje porcije nego u većini zapadnih zemalja, pomaže u kontroli ukupnog kalorijskog unosa i smanjuje rizik od prejedanja.
Upravo kombinacija raznolike prehrane, fermentiranih namirnica, kvalitetnih izvora proteina i umjerenosti za stolom često se navodi kao jedan od razloga zbog kojih Japanci i dalje spadaju među najzdravije i najdugovječnije narode svijeta.
