Znanstvenici se približavaju još jednom uzroku demencije: najnovija studija otkriva i da loš san izaziva ključnu promjenu u mozgu.

Istraživanja su dugo sugerirala da se glimfatički sustav riješava 'toksičnog materijala' gurajući cerebrospinalnu tekućinu (CSF) - koja okružuje moždano tkivo i leđnu moždinu - kroz mozak, održavajući ga zdravim.

No britanski znanstvenici, koji su analizirali moždane strukture više od 40.000 odraslih osoba, otkrili su da 'poremećaj' glimfatičkog sustava narušava njegovu sposobnost 'čišćenja', povećavajući vjerojatnost razvoja demencije.

Kada je bio poremećen, ljudi su bili skloniji nakupljanju dva toksična proteina - amiloida i tau - za koje je poznato da se šire kroz mozak i uzrokuju probleme s pamćenjem.

Ti proteini mogu formirati plakove i čvorove koji ometaju funkciju moždanih stanica i vjeruje se da pokreću Alzheimerovu bolest, najčešći oblik demencije.

Problemi sa spavanjem

Objavljujući svoje nalaze u časopisu Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association, znanstvenici su rekli da san igra važnu ulogu u glimfatičkoj funkciji, tako da poremećeni obrasci spavanja vjerojatno oštećuju sustav.

Nalazi bi alternativno mogli otvoriti put za ispitivanje mogu li se postojeći lijekovi prenamijeniti, ili razviti novi, kako bi se pomoglo u poboljšanju glimfatičke funkcije. Dr. Yutong Chen, stručnjak za kliničke neuroznanosti na Sveučilištu Cambridge i koautor studije, rekao je: 'Iako moramo biti oprezni s indirektnim pokazateljima, naš rad pruža dobre dokaze u vrlo velikoj kohorti da poremećaj glimfatičkog sustava igra ulogu u demenciji.

'Ovo je uzbudljivo jer nam omogućuje da se zapitamo: kako možemo ovo poboljšati?' Dr. Hui Hong, koautor studije i sada radiolog u Drugoj pridruženoj bolnici Sveučilišta Zhejiang u Hangzhouu, Kina, dodao je: 'Već imamo dokaze da bolest malih krvnih žila u mozgu ubrzava bolesti poput Alzheimera, a sada imamo vjerojatno objašnjenje zašto.

'Poremećaj glimfatičkog sustava vjerojatno narušava našu sposobnost čišćenja mozga od amiloida i tau proteina koji uzrokuju Alzheimerovu bolest.'

U studiji su istraživači koristili algoritam koji je razvio dr. Chen, a koji je bio sposoban procijeniti glimfatičke funkcije iz MRI snimaka. Primjenjujući algoritam na 40.000 MRI snimaka, otkrili su da su tri biomarkera bila povezana s oštećenom glimfatičkom funkcijom i mogla su predvidjeti povećani rizik od demencije.

Jedan je bio DTI-ALPS, mjera difuzije molekula vode duž sićušnih kanala oko krvnih žila. Drugi je bila veličina horoidnog pleksusa, gdje se proizvodi CSF, dok je treća mjera odražavala brzinu protoka CSF-a u mozak.

Daljnja analiza pokazala je da je nekoliko kardiovaskularnih čimbenika rizika također narušilo glimfatičku funkciju, poput visokog krvnog tlaka i povećanog rizika od demencije.

'Strategije za poboljšanje dinamike CSF-a mogu smanjiti rizik od demencije,' rekli su istraživači.

To bi moglo uključivati poboljšanje poremećenih obrazaca spavanja i pravovremeno liječenje visokog krvnog tlaka. Nalazi će također biti u potpunosti predstavljeni na Svjetskom kongresu o moždanom udaru 2025. u Barceloni.

Profesor Bryan Williams, glavni znanstveni i medicinski direktor Britanske zaklade za srce, koja je pomogla financirati studiju, rekao je: 'Ova studija nam nudi fascinantan uvid u to kako problemi sa sustavom za uklanjanje otpada u mozgu mogu tiho povećavati izglede za razvoj demencije kasnije u životu.

'Poboljšavajući naše razumijevanje glimfatičkog sustava, ova studija otvara uzbudljive nove pravce za istraživanje liječenja i prevencije demencije.

'Također naglašava važnost upravljanja poznatim kardiovaskularnim čimbenicima rizika, poput visokog krvnog tlaka, za smanjenje rizika od demencije.' Alzheimerova bolest pogađa čak 982.000 ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Problemi s pamćenjem, poteškoće u razmišljanju i zaključivanju te jezični problemi česti su rani simptomi ovog stanja, koji se zatim pogoršavaju tijekom vremena. Analiza organizacije Alzheimer's Research UK otkrila je da je 74.261 osoba umrla od demencije 2022. godine u usporedbi sa 69.178 godinu ranije, što je čini najsmrtonosnijom bolesti u toj zemlji.

Međutim, Alzheimerova bolest globalno raste: podaci iz časopisa Frontiers otkrili su da su od 1990. do 2019. godine novi slučajevi Alzheimera i drugih demencija globalno porasli za približno 148 posto, a ukupan broj slučajeva povećao se za oko 161 posto.