Nova kampanja Kraljevskog društva za osteoporozu (Royal Osteoporosis Society – ROS), nazvana Great British Bone Check i podržana od kraljice, potiče ljude da provjere zdravlje svojih kostiju pomoću jednostavnog internetskog alata. Riječ je o kratkoj online procjeni koja traje svega tri minute, a osmišljena je kako bi pomogla osobama da prepoznaju vlastiti rizik od osteoporoze, bolesti koja se često otkrije tek nakon prijeloma.

Prema istraživanju koje je za ROS proveo institut YouGov, čak 79 posto ispitanika nikada nije provjerilo stanje svojih kostiju, dok gotovo polovica, njih 49 posto, nije bila svjesna da žene nakon menopauze imaju znatno veći rizik od prijeloma. Voditeljica Julia Thomson iz ROS-a naglasila je pet glavnih, ali često neprepoznatih čimbenika rizika za osteoporozu.

Što je osteoporoza?

'Osteoporoza je stanje u kojem kosti postaju sve krhkije i podložnije lomljenju,' objašnjava Thomson. Prema podacima britanskog NHS-a, bolest se razvija polako tijekom više godina, a najčešće se otkrije tek kada pad ili manji udarac uzrokuje prijelom.

Procjenjuje se da u Ujedinjenom Kraljevstvu od osteoporoze boluje oko 3,5 milijuna ljudi. Iako se najčešće povezuje sa ženama, pogađa i muškarce – svaka druga žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina doživjet će prijelom kao posljedicu osteoporoze. Thomson upozorava i na uobičajenu zabludu da osteoporoza sama po sebi uzrokuje bol: 'Bol se javlja tek kada dođe do prijeloma. Sama krhkost kostiju ne izaziva nikakve simptome.'

Glavni čimbenici rizika

Jedan od ključnih čimbenika rizika jest obiteljska povijest bolesti. Ako je netko od roditelja imao osteoporozu ili doživio prijelom kuka, rizik za razvoj bolesti kod potomaka znatno je veći. Iako genetska povezanost nije uvijek izravna, obiteljske sklonosti postoje i utječu na zdravlje kostiju.

Dob također igra veliku ulogu. Najveću gustoću kostiju dosežemo do tridesete godine života, nakon čega gustoća prirodno počinje opadati. Tijekom djetinjstva i adolescencije prevladavaju stanice koje izgrađuju kosti, no nakon tridesetih one rade sporije, a stanice koje razgrađuju kost postaju aktivnije. Taj proces s godinama dovodi do slabljenja kostura. Iako se osteoporoza češće dijagnosticira u starijoj dobi, ponekad pogađa i mlađe osobe, osobito žene u periodu menopauze ili kada neki drugi zdravstveni problem utječe na metabolizam kostiju.

Spol je jedan od najvažnijih čimbenika. Žene općenito imaju manju gustoću kostiju od muškaraca, a nakon menopauze gube zaštitni učinak hormona estrogena. Kako razina estrogena opada, gubitak koštane mase ubrzava se i povećava rizik od prijeloma.

Na zdravlje kostiju mogu utjecati i određeni lijekovi, ponajprije kortikosteroidi koji se koriste u liječenju artritisa i upalnih bolesti crijeva. Iako su ti lijekovi često nužni, oni mogu usporiti rad stanica koje obnavljaju kost. Zbog toga je važno da liječnici prilikom propisivanja takvih terapija vode računa i o prevenciji osteoporoze.

Na kraju, način života ima velik utjecaj. Pretjerana konzumacija alkohola i pušenje štete kostima, a nedostatak pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti dodatno povećava rizik. Održavanje zdrave tjelesne mase, prehrana bogata kalcijem i vitaminom D, redovito kretanje te umjerenost u alkoholu od presudne su važnosti za očuvanje zdravih kostiju. Izrazito niska tjelesna masa i restriktivne dijete mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu, zaustaviti menstruaciju i smanjiti razinu estrogena, što dodatno oslabljuje kosti.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza osteoporoze najčešće započinje razgovorom s liječnikom o mogućim čimbenicima rizika. Potom liječnik može preporučiti denzitometriju – pretragu koja precizno mjeri gustoću kostiju i uspoređuje je s prosječnim vrijednostima za dob i spol. Ako se pokaže da je gustoća kostiju znatno manja od očekivane, postavlja se dijagnoza osteoporoze.

U tom slučaju liječnik može propisati lijekove koji usporavaju gubitak koštane mase i smanjuju rizik od prijeloma. Uz terapiju, preporučuju se i promjene životnih navika koje pridonose jačanju kostiju i dugoročnoj prevenciji bolesti.