Istraživači su pratili 48 odraslih osoba koje su nasumično rasporedili u dvije skupine. Jedna je mjesec dana slijedila vegansku prehranu, a druga prehranu bogatu mesom. Obje su sadržavale približno jednak broj kalorija kako bi se smanjila mogućnost da eventualni gubitak kilograma utječe na rezultate.

Sudionicima su uzeti uzorci krvi prije i nakon četiri tjedna, a znanstvenici su potom analizirali više od 800 tisuća mjesta u genomu na kojima može doći do metilacije DNK, piše Daily Mail.

Riječ je o epigenetskom procesu koji ne mijenja samu sekvencu DNK, već može utjecati na to koliko su pojedini geni aktivni. Drugim riječima, nije riječ o 'promjeni gena' u klasičnom smislu, nego o promjenama u njihovoj regulaciji.

Što se dogodilo nakon samo četiri tjedna?

Rezultati objavljeni u časopisu MedComm pokazali su da je veganska prehrana bila povezana s epigenetskim promjenama u procesima povezanima s upalom, regulacijom imunosnog sustava, metabolizmom kolesterola, odgovorom na inzulin i popravkom DNK.

Istraživači su zabilježili i promjene u signalima povezanima s određenim putevima relevantnima za razvoj raka. To, međutim, ne znači da veganska prehrana u mjesec dana sprječava ili liječi rak, već da su uočene promjene u biološkim procesima koje tek treba detaljnije istražiti.

Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosio se na takozvane epigenetske satove, odnosno modele kojima znanstvenici na temelju određenih oznaka na DNK pokušavaju procijeniti biološko starenje organizma.

Neki od tih pokazatelja nakon četiri tjedna veganske prehrane pomaknuli su se u smjeru koji bi mogao odgovarati sporijem biološkom starenju. Ipak, to ne znači da su sudionici u samo mjesec dana postali biološki mlađi niti da im je veganska prehrana produljila život.

Autori naglašavaju da je riječ o malom i kratkotrajnom istraživanju, a zabilježene promjene bile su relativno skromne.

Znanstvenici tek trebaju utvrditi opstaju li takve epigenetske promjene nakon nekoliko mjeseci ili godina te, što je još važnije, dovode li do stvarnog smanjenja rizika od bolesti i duljeg života.

Zanimljivo je i to da sudionici nisu morali jesti isključivo neprerađenu biljnu hranu. U prehranu su mogli uključiti i procesirane veganske proizvode, pa se rezultati ne mogu jednostavno pripisati samo većem unosu voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica.

Ipak, studija pruža zanimljiv uvid u to koliko brzo prehrana može biti povezana s promjenama na molekularnoj razini.

Prehrana bogata kvalitetnim biljnim namirnicama povezuje se s nizom zdravstvenih koristi, ali potpuno izbacivanje namirnica životinjskog podrijetla zahtijeva nešto više planiranja.

Jedna od najvažnijih stavki je vitamin B12, koji je nužan za normalno stvaranje krvnih stanica i funkcioniranje živčanog sustava, a prirodno se u značajnim količinama nalazi uglavnom u namirnicama životinjskog podrijetla.

Osobe koje slijede vegansku prehranu zato trebaju osigurati pouzdan izvor vitamina B12 putem obogaćenih namirnica ili dodataka prehrani, uz odgovarajuće stručno savjetovanje kada je potrebno.

Nova studija, dakle, nije dokaz da ćemo nakon 30 dana bez mesa i mliječnih proizvoda pomladiti organizam. Ali sugerira nešto podjednako zanimljivo – promjene onoga što svakodnevno stavljamo na tanjur mogu se na biološkoj razini odraziti već tijekom nekoliko tjedana.