Za mnoge je to posve uobičajena navika: prije konzumiranja nekih vrsta voća prvo temeljito skinuti koru.

FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) preporučuje pranje voća pod običnom tekućom vodom, bez sapuna i deterdženata.

Navika je gotovo automatska: uzmemo nož ili gulilicu i uklonimo koru prije nego što zagrizemo voće. Nekima smeta njezina tekstura, drugi se brinu zbog nečistoća i pesticida, no kod određenih vrsta voća kora je jestiva i sadrži vlakna te brojne biljne spojeve koje guljenjem jednostavno bacamo.

Naravno, to ne znači da svako voće treba jesti s korom. No kod jabuka, krušaka, šljiva, pa čak i kivija, vrijedi razmisliti prije nego krenemo guliti koru.

Jabuke – velik dio korisnih spojeva krije se upravo izvana

Jabuka je možda i najbolji primjer voća koje većina ljudi može bez problema jesti cijelo, naravno bez peteljke i sjemenki. Kora sadrži prehrambena vlakna i niz polifenola, uključujući kvercetin, biljni flavonoid koji se intenzivno istražuje zbog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja.

Zato guljenjem jabuke ne uklanjamo samo tanki vanjski sloj nego mijenjamo i njezin nutritivni profil. Ako vam tekstura kore ne smeta, jednostavnije ju je dobro oprati i pojesti cijelu.

Kruške – kora znači i više vlakana

Slična priča vrijedi za kruške. Njihova tanka kora potpuno je jestiva, a njezino zadržavanje jednostavan je način da iz cijelog ploda dobijemo više vlakana i biljnih spojeva.

Vlakna imaju važnu ulogu u normalnoj probavi i pridonose duljem osjećaju sitosti, a upravo je cjelovito voće jedan od najjednostavnijih načina za povećavanje njihova unosa. Kod nekih sorti u kori se nalaze i pigmenti te drugi fitonutrijenti, pa je, ako nema posebnog razloga za guljenje, sasvim logično ostaviti je na plodu.

Šljive – boja kore nije samo ukras

Tanka kožica šljive bogata je različitim fenolnim spojevima. Istraživanja kore šljive identificirala su, među ostalim, derivate kvercetina, cijanidine, proantocijanidine, karotenoide i vitamin E, a koncentracije pojedinih spojeva razlikuju se među sortama. Posebno su zanimljive tamnoljubičaste i crvene sorte jer njihova intenzivna boja upućuje na prisutnost pigmenata poput antocijana.

To ipak ne znači da će jedna šljiva spriječiti bolest ili 'detoksicirati' organizam. Preciznije je reći da jedenjem cijelog ploda dobivamo širi raspon sastojaka nego kada koru odstranimo.

Kivi – da, i njegova dlakava kora je jestiva!

Ovo će mnogima biti najveće iznenađenje. Kora kivija može se jesti, premda je zbog dlačica mnogi automatski uklanjaju.

Najjednostavnije rješenje za one kojima smeta tekstura jest dobro oprati plod i lagano protrljati površinu. Postoje i sorte zlatnog kivija čija je kora glađa i mnogima ugodnija za jelo. Jedenjem kivija zajedno s korom povećava se unos vlakana i nekih mikronutrijenata u odnosu na konzumaciju samo unutrašnjosti. No ako vam tekstura jednostavno ne odgovara, nema potrebe prisiljavati se – kivi je nutritivno vrijedna namirnica i bez kore.

A što je s pesticidima i bakterijama?

Upravo je strah od pesticida i mikroorganizama jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi gule voće.

Treba istaknuti i da pranje pod tekućom vodom pomaže ukloniti prljavštinu i dio površinskih mikroorganizama i ostataka, ali ne jamči potpuno uklanjanje svih rezidua.

FDA tako avjetuje da svježe voće temeljito isperemo pod tekućom vodom i pritom ga nježno protrljamo rukama. Čvršće plodove moguće je očistiti čistom četkicom za povrće. Sapun, deterdžent i komercijalna sredstva za pranje voća nisu preporučeni.

Važno je prati čak i voće čiju koru ne namjeravamo pojesti. Naime, prilikom rezanja nož može prenijeti mikroorganizme i nečistoće s površine u unutrašnjost ploda. Pranje može smanjiti količinu bakterija i površinskih nečistoća, ali ih ne može potpuno eliminirati, pa treba izbjegavati oštećene ili pokvarene plodove. Na kraju je pravilo jednostavno: ako je kora jestiva, dobro oprana i ne smeta vam njezina tekstura, često nema nutritivnog razloga da je bacite. Kod jabuke, kruške, šljive i kivija upravo taj vanjski sloj može biti jednostavan način da iz istog komada voća dobijete nešto više vlakana i korisnih biljnih spojeva.