No istraživanja donose i dobru vijest: nakon smanjenja ili prestanka pijenja mozak pokazuje sposobnost djelomičnog oporavka, a neke promjene mogu se uočiti već tijekom prvih mjeseci.

Alkohol je duboko ukorijenjen u društveni život, no njegov utjecaj na mozak daleko je složeniji od kratkotrajnog osjećaja opuštenosti. Kako za The Washington Post objašnjava George Koob, direktor američkog Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam (NIAAA), kada je riječ o mozgu, alkohol ne prolazi bez posljedica.

U početku može izazvati osjećaj euforije i opuštenosti jer utječe na sustave povezane s endorfinima, dopaminom, stresom i inhibicijom moždane aktivnosti. Problem nastaje kada konzumacija postane učestala.

Mozak se s vremenom prilagođava stalnoj prisutnosti alkohola, pa za postizanje istog osjećaja ugode može biti potrebna veća količina. Istodobno se mogu pojačati sustavi povezani sa stresom i negativnim emocijama.

Američki klinički psiholog i istraživač ovisnosti James MacKillop to opisuje jednostavno: ljudi s problematičnim obrascem konzumacije s vremenom mogu prestati piti kako bi se osjećali dobro te početi piti kako bi se osjećali manje loše.

Alkohol može mijenjati i strukturu mozga

Dugotrajna i prekomjerna konzumacija povezuje se s promjenama u područjima mozga važnima za pamćenje, emocije, donošenje odluka i samokontrolu. Istraživanja osoba s poremećajem uporabe alkohola pokazala su smanjenje volumena sive tvari, osobito u frontalnim područjima mozga. Kod najtežih oblika dugogodišnjeg pijenja posljedice mogu uključivati ozbiljna oštećenja pamćenja i kognitivnih sposobnosti.

No promjene nisu zabilježene samo kod osoba koje piju vrlo velike količine. Velika istraživanja i pregledi snimanja mozga pronašli su povezanost između konzumacije alkohola i manjeg volumena mozga i kod nižih razina konzumacije, pri čemu vrijedi opće pravilo: što je konzumacija veća, veća je i povezanost s promjenama na mozgu.

Što se događa kada prestanemo piti?

Tu dolazi dobra vijest. Mozak je izrazito plastičan organ, što znači da se može mijenjati i prilagođavati – ne samo tijekom razvoja problema s alkoholom nego i tijekom oporavka.

Pregled 16 studija iz 2024. pokazao je da su se kod osoba s poremećajem uporabe alkohola koje su prestale piti tijekom šest do 12 mjeseci poboljšavale brojne kognitivne funkcije, uključujući pažnju, pamćenje i izvršne funkcije.

Snimanja mozga također su pokazala oporavak u frontalnim regijama i povećanje sive tvari nakon prestanka konzumacije, a dio izraženijih promjena zabilježen je već tijekom prvog mjeseca apstinencije. Zanimljivo je da korist ne mora nužno zahtijevati potpunu apstinenciju. Istraživanja upućuju na to da kod nekih osoba i značajno smanjenje konzumacije može biti povezano s povoljnim promjenama.

Ipak, znanstvenici još ne mogu tvrditi da se nakon dugogodišnjeg prekomjernog pijenja mozak može potpuno vratiti u prvobitno stanje. Opseg oporavka ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući količinu i trajanje konzumacije.

Bolji san, više energije i koncentracije

Koristi smanjenja alkohola nisu ograničene samo na ono što se može vidjeti na snimkama mozga.

Istraživanja ljudi koji sudjeluju u izazovima poput 'suhog siječnja', odnosno mjeseca bez alkohola, pokazuju da mnogi prijavljuju bolji san, više energije i bolju koncentraciju, a neki i gubitak kilograma te općenito bolji osjećaj. Stručnjaci zato savjetuju da obratimo pažnju na vlastiti odnos prema alkoholu. Utječe li na san, raspoloženje, posao, odnose ili zdravlje? Je li povremeno piće postalo navika bez koje se teško opuštamo?

Ako se nakon prestanka ili smanjenja alkohola osjećate bolje, Koob savjetuje da tu promjenu ne ignorirate: vrijedi poslušati ono što vam tijelo poručuje. U svakom slučaju, vrijeme je za razgovor s liječnikom ako alkohol počne remetiti svakodnevni život, odnose ili zdravlje, ako je sve teže kontrolirati količinu pića ili se nakon prestanka javljaju simptomi ustezanja.