Bez obzira na to što piše na ambalaži, prvo što treba provjeriti je sadrži li pasta fluor. Upravo je on, prema stomatološkim smjernicama, temelj zaštite od karijesa. Europska akademija dječje stomatologije (EAPD) u svojim smjernicama pranje zuba pastom s fluorom naziva osnovom prevencije karijesa za većinu europskih zemalja.

Za odrasle i djecu stariju od šest godina preporučuje se pasta s 1450 ppm fluora, a taj se podatak obično nalazi u sitnom tisku na poleđini tube. Za mlađu djecu vrijede druga pravila. Djeci do šest godina daje se pasta s otprilike 1000 ppm fluora, ali u maloj količini: za najmlađe veličine zrna riže, a od druge do šeste godine veličine zrna graška. Stručnjaci savjetuju roditeljima da pomažu djeci pri pranju zuba ili ih barem nadziru do sedme godine, jer mala djeca često progutaju dio paste.

Jedan savjet vrijedi za sve uzraste: nakon pranja ispljunite pastu, ali nemojte ispirati usta s puno vode, kako bi fluor dulje ostao na zubima.

Osjetljivi zubi: strpljenje je ključno

Ako vas probada kad pijete hladno ili jedete nešto slatko, pasta za osjetljive zube može pomoći, ali samo ako je koristite redovito. Takve paste uglavnom sadrže jedan od dvaju aktivnih sastojaka. Kalijev nitrat smiruje živac u zubu, dok kositreni fluorid zatvara sitne kanaliće u zubnoj kosti kroz koje podražaji dolaze do živca.

Učinak ne dolazi preko noći. Kod pasta s kalijevim nitratom poboljšanje se obično osjeti tek nakon nekoliko tjedana pranja dvaput na dan, a kad ih prestanete koristiti, osjetljivost se može vratiti. Ako se tegobe ne smanje ni nakon četiri do šest tjedana, treba posjetiti stomatologa jer iza osjetljivosti može stajati karijes, oštećena caklina ili problem s desnima.

Bijeli osmijeh i crna pasta

Paste za izbjeljivanje uglavnom uklanjaju površinske mrlje, primjerice od kave, čaja ili duhana. One ne mijenjaju prirodnu boju zuba, pa za vidljivo svjetliji osmijeh treba pravo izbjeljivanje, koje je najbolje napraviti uz stomatologa.

Posebnu pozornost zaslužuju crne paste s aktivnim ugljenom, koje su posljednjih godina postale hit na društvenim mrežama. Pregledni rad objavljen 2019. u časopisu British Dental Journal pokazao je da ne postoje dokazi koji bi potvrdili tvrdnje proizvođača o izbjeljivanju, ‘detoksikaciji’ ili antibakterijskom djelovanju. Autori su analizirali 50 takvih proizvoda i utvrdili da tek osam posto sadrži fluor. Upozorili su i da ugljen može biti abrazivan, pa dugotrajna upotreba može oštetiti caklinu. Britanski stomatolozi zato savjetuju da se oni koji žele bjelje zube radije odluče za standardnu pastu s fluorom namijenjenu izbjeljivanju.

Bez fluora? Postoji alternativa, ali uz oprez

Sve je popularnija i pasta s hidroksiapatitom, mineralom od kojeg se sastoji zubna caklina. Sustavni pregled istraživanja objavljen 2024. u časopisu Journal of Dentistry zaključio je da hidroksiapatit može smanjiti pojavu karijesa i bez fluora, a smatra se sigurnim i ako se proguta. Dio stručnjaka ipak upozorava da su mnoga istraživanja bila manja i da ih je financirala industrija. Zbog toga i dalje preporučuju fluor jer iza njega stoje desetljeća čvrstih dokaza.

Na kraju, najbolja pasta ne znači mnogo ako se zubi peru površno. Stručnjaci savjetuju pranje dvaput na dan po dvije minute, a ako desni krvare ili bol ne prestaje, rješenje nije nova pasta, nego pregled kod stomatologa.