Voćni sok u dječjoj čaši često se doživljava kao bolji izbor od gaziranog pića, no novo istraživanje American Heart Associationa pokazuje da stvar nije tako jednostavna. Prema dugogodišnjoj analizi objavljenoj u časopisu Circulation, konzumacija voćnih sokova i zaslađenih napitaka od djetinjstva do odrasle dobi povezana je s većim rizikom od razvoja povišenog krvnog tlaka kasnije u životu.

Istraživanje je obuhvatilo 25.749 sudionika koji su na početku imali između devet i 16 godina, a znanstvenici su ih pratili do 25 godina. Sudionici su u redovitim upitnicima prijavljivali koliko često piju gazirana pića, ledene čajeve, sportske napitke, limunade, voćne sokove i jedu cijelo voće, ali i druge životne navike, poput tjelesne aktivnosti i pušenja.

Rezultati su pokazali da su oni koji su pili dvije ili više porcija zaslađenih napitaka dnevno imali 52 posto veći rizik od kasnijeg razvoja povišenog krvnog tlaka u usporedbi s onima koji su ih pili manje od tri puta tjedno. Jedna porcija zaslađenog napitka pritom je definirana kao limenka ili čaša od 355 mililitara.

Kod pojedinih vrsta napitaka razlike su također bile izražene. Svaka dnevna porcija gaziranog pića bila je povezana s 23 posto većim rizikom, a sportski napici s 36 posto većim rizikom. Kod voćnog soka, oni koji su pili 1,5 ili više porcija dnevno imali su 35 posto veći rizik od visokog tlaka u usporedbi s onima koji su ga pili manje od jednom tjedno. Porcija voćnog soka definirana je kao čaša od oko 240 mililitara.

Posebno se izdvojio sok od naranče. Svaka dnevna porcija bila je povezana s 20 posto većim rizikom od povišenog krvnog tlaka, dok takva povezanost nije uočena kod soka od jabuke i drugih sokova. Ipak, autori upozoravaju da je moguće da su neki sudionici napitke s okusom naranče i dodanim šećerom prijavili kao sok od naranče.

'Djetetove prehrambene navike mogu imati dugoročne zdravstvene posljedice', rekla je dr. Vasanti Malik, viša autorica studije i stručnjakinja za prehranu i prevenciju kroničnih bolesti. 'Povišeni krvni tlak pojavljuje se sve ranije u životu, uz sve veći broj slučajeva kod mlađih odraslih, djece i adolescenata, što naglašava važnost ranog otkrivanja i prevencije', dodala je.

Cijelo voće ipak je bolji izbor

Istraživači naglašavaju da nije presudna samo količina šećera ili fruktoze, nego i izvor iz kojeg dolazi. Drugim riječima, sok i cijela voćka u organizmu ne djeluju jednako.

'Kao što se pokazalo i kod odraslih, čini se da je za razvoj hipertenzije ukupna količina fruktoze manje važna od vrste hrane iz koje se konzumira. Zaslađeni napici i voćni sok povezani su s povećanim rizikom, dok cijelo voće nije', rekao je dr. Amit Khera, stručnjak American Heart Associationa.

Dodao je da postoji raširena zabluda prema kojoj je fruktoza štetna bez obzira na izvor, dok se voćni sokovi često smatraju korisnima za zdravlje. 'Ova studija pokazuje da se nijedno od toga ne čini točnim', rekao je Khera. Prema modelima istraživača, zamjena jedne dnevne porcije zaslađenog napitka cijelim voćem bila je povezana s 22 posto nižim rizikom od povišenog krvnog tlaka. Zamjena voćnog soka cijelim voćem bila je povezana s 19 posto nižim rizikom. Mlijeko i voda pokazali su se kao dobre zamjene za zaslađene napitke, uz do 13 posto niži rizik, no isti učinak nije uočen kada su njima zamijenjeni voćni sokovi.

Stručnjaci zato poručuju da cilj nije demonizirati svaku čašu soka, nego smanjiti učestalost i količinu. Ako se sok pije, trebao bi biti 100 posto voćni sok i konzumirati se umjereno, dok bi prednost u svakodnevnoj prehrani trebalo dati cijelom voću, vodi i nezaslađenim napicima.

Važna je i ograda: ova studija pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da sokovi i zaslađeni napici izravno uzrokuju povišeni tlak. Podaci su se temeljili na upitnicima i samoprijavljenim dijagnozama, a autori navode da se rezultati možda ne mogu jednako primijeniti na sve skupine. Ipak, poruka za roditelje ostaje jasna. Navike koje djeca usvoje rano mogu ih pratiti puno dulje nego što se čini.