Kruh je neizostavan dio svakodnevne prehrane, a podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da prosječan član kućanstva u Hrvatskoj godišnje pojede više od 42 kilograma kruha i peciva. Ipak, unatoč tome što nam je na stolu gotovo svakodnevno, pri odabiru na policama trgovina i kasnijem čuvanju kod kuće mnogi redovito ponavljaju iste pogreške
Dobar kruh ne prepoznaje se samo po privlačnom izgledu, a nekoliko jednostavnih pravila može spriječiti bacanje hrane i osigurati da štruca ostane meka i ukusna znatno duže.
vezane vijesti
Tamna boja ne znači automatski i integralno brašno
Uvriježeno je mišljenje da je tamniji kruh automatski zdraviji i bogatiji hranjivim tvarima, no vizualni dojam često zavarava. Proizvođači nerijetko postižu zagasitu nijansu dodavanjem ekstrakta ječmenog slada, karamela ili sirupa od šećerne repe, što stvara iluziju cjelovitog zrna.
Kako ističu stručnjaci njemačke potrošačke organizacije Stiftung Warentest, pravi integralni kruh mora sadržavati barem 90 posto sastojaka od cjelovitih žitarica. Zato je čitanje popisa sastojaka ključno: ako integralno brašno nije pri samom vrhu deklaracije, a proizvod sadrži arome i dodane šećere, riječ je tek o obojanom miješanom kruhu, bez obzira na to koliko sjemenki ima posuto po kori.
Fermentacija i miris otkrivaju kvalitetu pripreme
Velik dio ponude u modernim trgovinama čine smrznuti komadi tijesta koji se u trgovini samo dopeku, što nerijetko rezultira kruhom slabog mirisa i kratkog vijeka trajanja. Za razliku od takvih industrijskih prečica, tradicionalni postupci s dugom fermentacijom i prirodnim kiselim tijestom (starterom) daju proizvod punije arome, lakše probavljivosti i postojanije teksture. Ako kruh na polici ima jedva primjetan ili neutralan miris, velika je vjerojatnost da je proces pripreme bio ubrzan na štetu same kvalitete.
Dvije najgore navike: Hladnjak i plastične vrećice
Kada štrucu donesemo kući, najčešće činimo pogrešku spremanjem u plastičnu ambalažu ili u hladnjak. Hladnjak zapravo ubrzava retrogradaciju škroba i doslovno izvlači vlagu, zbog čega kruh ubrzano gubi mekoću i postaje žilav i suh. S druge strane, hermetički zatvorena plastična vrećica zadržava kondenziranu vlagu, stvarajući idealno toplo i vlažno okruženje za brzo bujanje plijesni.
Najbolje rješenje za dugotrajnu svježinu jest čuvanje u namjenskim posudama od drva ili neglazirane keramike. Takvi spremnici omogućuju kruhu da 'diše' - upijaju višak vlage i sprječavaju stvaranje plijesni, a istodobno štite koru i sredinu od prebrzog isušivanja, pod uvjetom da se drže na suhom i umjereno hladnom mjestu.
