Nije nepoznato kako se i naš mozak mijenja s godinama, a istraživanja pokazuju da se mozak smanjuje otprilike 5 posto po desetljeću počevši od 40. godine života.

No kada uđemo u pedesete i šezdesete godine, što možemo očekivati da se dogodi s našim mozgom? Koje greške npr. možemo pripisati normalnom starenju mozga, a što može signalizirati nešto daleko ozbiljnije?

Promjene mozga koje možete očekivati kada napunite 50 godina

U pedesetima, mozak se već smanjuje. 'Korteks, vanjski sloj mozga, postaje tanji, mijelinska ovojnica koja okružuje vlakna neurona može početi degradirati, a receptori ne reagiraju tako brzo', objasnio je dr. Dylan Wint, neurolog i neuropsihijatar s Cleveland Clinic, piše The HuffPost.

Ipak, većina ljudi je još uvijek prilično oštroumna u svojim pedesetima, ali mogu početi primjećivati neke promjene u svojoj kogniciji. 'U pedesetima, kognitivne funkcije poput prisjećanja imena i brojeva na zahtjev, brzine obrade, brzog prebacivanja između zadataka i prostornih vještina mogu se smanjiti', rekao je Wint. 'To se obično nastavlja u nadolazećim desetljećima.'

Primjetnije, tijekom tog vremena možemo vidjeti suptilan pad u tzv. epizodičkom pamćenju, ili 'mentalnom dnevniku koji uključuje 'meta-oznake', kao što su tko je bio prisutan na sastanku prošlog tjedna i kojeg dana je taj sastanak održan. Pozitivna strana je da se drugi aspekti kognicije, poput moralnog prosuđivanja, mudrosti i emocionalne regulacije, obično nastavljaju poboljšavati tijekom ovog razdoblja', rekao je Wint.

Dr. Dale Bredesen, istraživač neuroznanosti u Pacific Neuroscience Institute, dodao je da hormonalne promjene također mogu pridonijeti kognitivnim promjenama.

'U pedesetima, hormonalne promjene zbog menopauze kod žena i andropauze kod muškaraca obično se događaju. Kognitivni pad može se dogoditi zbog nagloga pada hormona, poput pada estradiola povezanog s menopauzom. Neki također često primjećuju veću akumulaciju masnoće u pedesetima, što je povezano s kognitivnim padom', dodao je.

Kada uđete u šezdesete, rekao je Wint, smanjenje mozga postaje primjetnije. 'Iako zadržavate svoje životno akumulirano znanje, vaš mozak postaje manje učinkovit u pristupanju tom znanju i dodavanju njemu', objasnio je.

Bredesen je primijetio da problemi koji se vjerojatnije pojavljuju u šezdesetima, kao što su srčane bolesti i kronična upala, mogu dodatno pridonijeti kognitivnom padu.

Kad trebamo biti zabrinuti

Normalno je iskusiti određeni kognitivni pad kako starimo. Ali kada je zaboravnost znak nečega ozbiljnijeg?

'Najistaknutiji učinak tipičnog starenja vjerojatno je usporavanje mentalnih procesa, posebno pronalaženje imena, prebacivanje zadataka, mijenjanje ukorijenjenih navika i uključivanje novih informacija. Naši mozgovi obično kompenziraju ove promjene, tako da još uvijek možemo funkcionirati snažno i samostalno', rekao je Wint.

Kognitivni pad postaje zabrinjavajući kada počinje ometati svakodnevno funkcioniranje. 'To nikada nije normalno, i formalno se naziva demencija', rekao je Wint. 'Međutim, između tipičnog kognitivnog starenja i demencije je zona blagog kognitivnog oštećenja (MCI), gdje kognicija nije normalna za dob, formalno testiranje može biti potrebno za otkrivanje ovoga, ali ne ometa rutinske dnevne aktivnosti. Otprilike 50 posto ljudi s MCI će napredovati i razviti demenciju tijekom sljedećih tri do pet godina', objasnio je.

Ako doživljavate zaboravnost, probleme s komunikacijom ili druge simptome koji vas brinu, Wint je predložio da se razmotre konzultacije sa stručnjacima.

'To ne znači da imate Alzheimerovu bolest ili drugu vrstu demencije, ali liječnik specijalist može pomoći suziti uzrok i sve potencijalne tretmane ili promjene životnog stila koji mogu biti korisni', rekao je.

Kako održati mozak zdravim kako starite

Iako se ne može puno učiniti oko prirodnog smanjenja mozga koje dolazi sa starenjem, i Wint i Bredesen su naglasili da način života može napraviti ogromnu razliku za vaš mozak.

Starenje se događa bilo da nam se to sviđa ili ne, no način života može napraviti ogromnu razliku u stopi kojom zdravlje vašeg mozga opada, i hoćete li razviti demenciju s vremenom. Stoga stručnjaci savjetuju da se započnite već sada s pozitivnim promjenama, a vaš um i pamćenje bit će vam zahvalni.

'Tjelovježba ima najveći učinak na zdravlje mozga. Redovito, umjereno aerobno vježbanje smanjuje rizik od kognitivnog pada. Također je važno ostati povezan kako starimo, jer socijalni kontakti pružaju podršku, smanjuju stres, uspješni su i protiv depresije te potiču intelektualnu stimulaciju', rekao je Wint.

Budući da su mnoga medicinska stanja snažno povezana s padom moždane funkcije, održavanje zdravlja tijela ogromna je komponenta održavanja zdravlja mozga.

'Održavajte krvni tlak i težinu na zdravim razinama, uzimajte lijekove kako je propisano, minimizirajte sol i šećer, ostanite aktivni i ostanite društveno povezani i pozitivni. Kvaliteta sna je također vrlo važna, i trebali biste posjetiti stručnjaka ako vaš san nije adekvatan u količini ili kvaliteti', rekao je.

Bredesen je dodao da se zdravlje mozga treba shvatiti kao cjeloživotni cilj, pa ako ste u dvadesetim ili tridesetim godinama, važno je poduzeti korake sada.

'Pokušajte izbjeći prerađenu hranu, izbjegavajte pretjeranu konzumaciju alkohola, pušenje, opijate, nastojte minimizirati veliki stres, osigurajte kvalitetan san te održavajte vaš crijevni i oralni mikrobiom optimalnima', rekao je.