Ljudi se po spavačkim navikama dijele na takozvane 'ševe' koje se bude rano ujutro, ali se navečer bore sa snom i na 'sove' koje, naprotiv, živnu u noćnim satima.

Problem je 'sovama' uklopiti se u prevladavajući radni dan od 9 do 17 sati pa su se znanstvenici usredotočili na 21 slučaj 'ekstremnih sova' koje liježu uobičajeno oko 2:30 i ne ustaju prije 10 sati.

Toj skupini odredili su posebni režim ugađanja tjelesnog sata koji su morali poštovati tijekom tri tjedna.

Ispitanici su morali ustajati 2 do 3 ata ranije nego uobičajeno i biti izloženi jutarnjoj svjetlosti. Nadalje, morali su što prije pojesti doručak i tjelovježbu obavljati samo ujutro.

Ručati je potrebno svakog dana u isto vrijeme te ne jesti ništa nakon 19 sati. Kavu nisu smjeli piti nakon 15 sati niti drijemati nakon 16 sati.

Lijegati treba navečer 2 do 3 sata ranije nego obično i smanjiti navečer izlaganje umjetnom svjetlu.

Konačno, svakodnevno su se morali buditi i lijegati u isto vrijeme.

Nakon tri tjedna skupina sova uspješno je ugodila svoj tjelesni sat na dva sata ranije, navodi se u analizi Sveučilišta Birmingham, Sveučilišta Surrey i Sveučilišta Monash, a rezultati su objavljeni u časopisu Sleep Medicine.

Skupina koja je bila podvrgnuta 'ugođavanju' i dalje liježe i ustaje prema preporuci i uspješnije se bori s pospanošću, stresom i depresijom. Testovi su pokazali da su im poboljšane reakcije.

'Uspostavom jednostavne rutine moguće je tjelesni sat 'sove' ugoditi što poboljšava njihovo tjelesno i mentalno zdravlje', kaže prof. Debra Skene sa Sveučilišta u Surreyu.

Nedovoljna razina spavanja i poremećaji spavanja mogu poremetiti procese u tijelu i povećati izglede za kardiovaskularna oboljenja, rak i dijabetes.