Kada je riječ o dugovječnosti, često razmišljamo o dodacima prehrani, posebnim dijetama i namirnicama kojima se pripisuju gotovo čudesna svojstva. No prema riječima kardiologa dr. Dariusha Mozaffariana, direktora instituta Food is Medicine na Sveučilištu Tufts, put prema duljem i zdravijem životu mogao bi biti mnogo jednostavniji nego što mislimo.

U razgovoru za Parade istaknuo je da pravilna prehrana nije važna samo za broj godina koje ćemo doživjeti, nego i za kvalitetu života u starijoj dobi. Pritom naglašava da nikada nije prekasno za promjenu prehrambenih navika.

'Bez obzira na to imate li 25 ili 85 godina, vaš sljedeći obrok prilika je da poboljšate svoje zdravlje', poručio je kardiolog.

Objasnio je da se određene promjene u metabolizmu, razini energije i crijevnom mikrobiomu mogu pojaviti već nakon nekoliko dana ili tjedana kvalitetnije prehrane. Dugoročno, zdraviji prehrambeni obrasci mogu pomoći u kontroli krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi te smanjenju rizika od kroničnih bolesti.

Jedna promjena koju smatra posebno važnom

Umjesto potrage za jednom čudesnom namirnicom, Mozaffarian savjetuje da se usredotočimo na način na koji svakodnevno biramo i pripremamo obroke. Prema njegovu mišljenju, jedna od najkorisnijih promjena jest češća kupnja svježih i minimalno prerađenih namirnica te pripremanje hrane kod kuće, umjesto oslanjanja na gotove obroke i čestu prehranu izvan doma.

'Promjena samo jedne namirnice neće donijeti veliku razliku', objašnjava kardiolog.

Dodaje da je važnije češće kupovati kvalitetne namirnice te samostalno pripremati obroke i međuobroke, čak i kada je riječ o jednostavnim kombinacijama koje ne zahtijevaju mnogo kuhanja. Među namirnicama koje posebno preporučuje izdvajaju se bobičasto voće, orašasti plodovi, riba i jogurt.

Savjetuje svakodnevno konzumiranje šake bobičastog voća i orašastih plodova te porcije običnog jogurta, dok bi ribu bilo dobro uvrstiti u jelovnik nekoliko puta tjedno.

Pritom upozorava da nije potrebno izbjegavati sve masnoće. Naprotiv, preporučuje biljna ulja, avokado i masnu ribu, a smatra da i punomasni mliječni proizvodi mogu biti dio uravnotežene prehrane. Važnije je, ističe, obratiti pozornost na dodane šećere i druge sastojke u industrijski prerađenim proizvodima.

Jednostavne zamjene koje mogu poboljšati prehranu

Kardiolog predlaže nekoliko praktičnih promjena koje se lako mogu primijeniti u svakodnevici. Primjerice, umjesto slatkih pekarskih proizvoda, bijelog tosta ili zaslađenih žitarica za doručak preporučuje običan jogurt s bobičastim voćem, bananom, grožđicama i orasima ili bademima.

Takav obrok osigurava kombinaciju bjelančevina, vlakana i drugih hranjivih tvari, bez velike količine dodanog šećera. Također savjetuje da bijeli kruh, riža i tjestenina ne budu glavni dio svakog obroka. Umjesto toga, preporučuje ih kombinirati s povrćem, mahunarkama i drugim hranjivim namirnicama.

Kada je riječ o međuobrocima, umjesto industrijskih grickalica predlaže orašaste plodove, suho ili svježe voće te povrće s humusom. Ni ljubitelji slatkog ne moraju se potpuno odreći deserta. Kao jednu od mogućnosti izdvaja tamnu čokoladu s najmanje 70 posto kakaa, a predlaže i sladoled s bobičastim voćem i orašastim plodovima.

Jednu skupinu proizvoda smatra precijenjenom

Iako se proizvodi s visokim udjelom proteina često reklamiraju kao zdraviji izbor, Mozaffarian upozorava da nisu svi jednako korisni. Posebno je skeptičan prema ultraprerađenim visokoproteinskim proizvodima koji se predstavljaju kao nezaobilazan dio zdrave prehrane.

Prema njegovu mišljenju, osobe koje nemaju povećane potrebe za bjelančevinama ne moraju automatski posezati za takvim proizvodima. Prednost bi trebale dati cjelovitim namirnicama iz kojih mogu dobiti potrebne hranjive tvari. To, naravno, ne znači da proteini nisu važni, nego da njihove potrebe ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti.