PO ROMANU THOMASA MANNA

ZKM zaključuje godinu premijerom 'Čarobnog brijega'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 15.12.2015 20:35
  • Objavljeno 15.12.2015 u 20:35
Radna atmosfera na probama Čarobnog brijega (3)

Radna atmosfera na probama Čarobnog brijega (3)

Izvor: Promo fotografije / Autor: ZKM

Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) za kraj kalendarske godine, za srijedu 30. prosinca, najavljuje premijeru predstave 'Čarobni brijeg', koju po slavnom istoimenom romanu Thomasa Manna režira Janusz Kica

Roman koji je njemački Nobelovac počeo pisati 1912. a završio i objavio 1924., smatran je jednim od najutjecajnijih djela njemačke književnosti 20. stoljeća.

Nastao u ozračju nakon Prvoga svjetskog rata, kada Mann odbacuje konzervativne nacionalne političke stavove i okreće se demokratskim uvjerenjima, 'Čarobni brijeg' bavi se moralnim i idejnim problemima građanskog društva s početka prošloga stoljeća, nudeći uvid u stanje europskog duha onoga vremena.

Radnja je smještena u planinsko lječilište za plućne bolesnike, sanatorij koji je prikazan kao zatvoreni mikrosvijet prožet ironijom prema građanskoj kulturi prijeratne Europe iz kojeg se malo tko vraća u vanjski svijet.

Ishodište kompleksnog narativa o stanju tijela i duha priča je o mladom inženjeru brodogradnje Hansu Castorpu koji stigavši u mondeno lječilište u dvotjedni posjet bolesnom rođaku i sam oboli i ostaje u lječilištu sljedećih sedam godina.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: ZKM

Za likove zatočene u lječilištu vremenska dimenzija nestaje jer njihovi životi nisu ispunjeni događajima. Od drugih se bolesnika Castorp razlikuje jer postupno prihvaća nova saznanja – intelektualna, seksualna, medicinska i umjetnička iskustva.

Okružje lječilišta pritom rastvara ideološka pitanja s početka 20. stoljeća i prokazuje društvo u njegovoj dekadenciji, obrćući sliku bolesti prema van – na bolest društva čije su vrijednosti moralno dvojbene i postupno se urušavaju.

Sanatorij tako postaje metafora 'čarobnog brijega', mitskog i romantičnog predjela u kojemu vrijede drukčije zakonitosti nego u stvarnosti, prikazanog kao poprište borbe između života i smrti, ali i između humanističko-demokratskih i reakcionarno-autoritativnih svjetonazora.

Predstava je rađena po dramatizaciji Vere Sturm i Hermanna Beila u prijevodu Lade Kaštelan, koja je i dramaturginja predstave, a koja je u svojem radu koristila prijevod romana Zlatka Crnkovića.

Glume Adrian Pezdirc, Frano Mašković, Krešimir Mikić, Lucija Šerbedžija, Dado Ćosić, Rene Medvešek, Rakan Rushaidat, Doris Šarić Kukuljica, Slaven Španović, Milica Manojlović, Nataša Dorčić, Anđela Ramljak, Dora Polić Vitez, Marija Šegvić, Sreten Mokrović, Urša Raukar, Hrvojka Begović i Maro Martinović.

Skladatelj je Wolfgang Schmidtke, scenografiju je osmislila grupa NUMEN, svjetlo oblikovao Aleksandar Čavlek, a kostime kreirala Doris Kristić, koja tom predstavom ujedno slavi 40 godina rada.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!