između 47 naslova

Žiri tportala odabrao je 11 polufinalista književne nagrade, evo tko ostaje u utrci za najbolji hrvatski roman

  • Autor: V. Barić
  • Zadnja izmjena 02.05.2022 15:27
  • Objavljeno 28.04.2022 u 12:01
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Neven Bučević

Na 15. natječaj za najbolji hrvatski roman pristiglo je 47 naslova, a žiri je odabrao 11 njih koji ostaju u konkurenciji za književnu nagradu tportala

Književnu nagradu tportala u vrijednosti od 50 tisuća kuna dobit će autorica ili autor najboljeg romana izdanog u Hrvatskoj u 2021. godini. O tome tko će to biti odlučuje peteročlani žiri koji čine prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, ujedno predsjednica žirija, zatim redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić, psiholog i kolumnist tportala Boris Jokić te kroatistica Andrea Milanko.

Na ovogodišnji natječaj za književnu nagradu tportala pristiglo je 47 naslova, a žiri je izabrao polufinalnih 11. Oni su:

Marija Andrijašević: Zemlja bez sutona (Fraktura)

'Biologinja, preciznije skupljačica sjemenki s ugroženih područja Glorija Suton dolazi u posjet ocu u Split između dvaju terena. Taj će posjet neminovno biti i povratak u očev rodni kraj Vrj, zaselak Sutoni, negdje u Dalmatinskoj zagori, blizu Cetine. Tamo sreće Jadrana, prijatelja iz djetinjstva, njegovu kćer Altu, pokoju invazivnu vrstu, ali i zadatak presađivanja stabla. Svi Glorijini pokušaji da makar na trenutak živi u sadašnjosti bit će preplavljeni bršljanima sjećanja i njezinim korjenitim vezama s prošlim životom. A taj nam život s ovih stranica šiba doživljaje i osjećaje guste i miomirisne kao što je i dalmatinska vegetacija: zavodljive, bodljikave, ljepljive i, u konačnici, pod vrelinom sunca, samonikle. Samo opasno je spasonosno, pa zato nema mjesta potencijalno ljekovitijeg za to da se Glorija, žena čija majka postoji samo u obiteljskim mitovima, konačno suoči i pomiri s ocem, Žarkom, da barem u sebi kaže očevoj sjeni sve ono što je ostalo neizrečeno, a što vodi razumijevanju i oprostu. Jer Žarko nije bio lagan čovjek. Ni život Glorije, koja se od Sutona, preko splitske Siromašne, vinula do znanstvene zvijezde. A svega toga ne bi bilo bez oca Žarka. I sjemenke ljubavi koju je davno u njoj zasadio Dida. Trebalo je za tu spoznaju otkopati i mir, i pokoji dobro zatvoren grob.

'Zemlja bez sutona', prvi roman Marije Andrijašević, svojedobno nagrađene Goranom za mlade pjesnike, kao da je od mirisne smole mediteranskog drveta kojom se rana na obiteljskom deblu Sutonovih liječi, a za čitatelja lijepi', napisao je o romanu urednik Kruno Lokotar.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Sandra Antolić: Svojevrsna (Vuković & Runjić)

'Sandra Antolić u svojim je kratkim proznim tekstovima pokazala veliku jezičnu originalnost, ludičnost i odlično poznavanje kajkavskih idioma – a sve se te osobine očituju i u njezinu romanu 'Svojevrsna'. Radnja je smještena u Hrvatsko zagorje – seoski svijet na rubu velegrada koji ga ne poznaje i ne razumije, već doživljava kroz niz klišeja – o alkoholizmu, pobožnosti, zapuštenosti. Uz poigravanje društvenim i jezičnim stereotipima, autorica taj svijet otkriva kao bogat prostor autentičnih emocija i sudbina.

Osebujan spoj ironije i topline Sandre Antolić očituje se i u izboru glavne junakinje romana, prasice Bebe. Već jedan od uvodnih prizora djela, u kojem pajcek stoji pod nogama Trpećega Stvoritela, analogan velikom triptihu na staklu Ivana Generalića, pokazuje sudar svakodnevnog i simboličnog – običan slučaj da se sitna stoka mota oko nogu Kristovih kipova uz cestu skriva duboku teološku dramu u kojoj grešnici pristupaju Stvoritelju. Uz takve dvosmislene situacije roman je pun duhovitih anegdota, pa i prave komedije zabune, u kojima se stanovnici Zagorja otkrivaju u svojoj komičnoj egzistenciji – koju čini tragikomičnom i izbor vremena radnje, 1991. sa svojim ratnim zbivanjima u kojima ljudi zapravo poživotinje.

Glavni životinjski lik promatra prijelomne povijesne događaje iz svoje sužene i snižene vizure, iz svinjske perspektive. Davanje glasa nijemima pravi je etički temelj ove knjige, a izvoran, duhovit i kreativan jezik autoričin njezin je estetski ostvaraj – nijemim životinjama, a također i ljudima, daje dostojanstvo i sudbinu', napisao je o romanu Boris Beck.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Renato Baretić: Zadnja ruka (Hena com)

'Nije Zvonko Fild bio sretan čovjek, ali trenutaka sreće se, nakon razvoda, u podstanarstvu i u kroničnoj spisateljskoj i financijskoj krizi tog priznatog pisca, nalazilo, a onda su i u te trenutke počeli uskakati ni manje ni više nego likovi iz njegovih priča sa zahtjevom da ih dovrši, da ih pomakne iz stanja u kojemu ih je ostavio. Da opet piše, a baš to mu je, i kao bivšem novinaru, bilo najdalje, dijelom i zbog mučnog općeg urušavanja svih standarda profesije.

Vrlo skoro će Zvonko morati potražiti pomoć psihijatra jer su statusi zbilje i fikcije nepovratno prepleteni, a njegovi likovi mijenjati taktike ne bi li ga pomaknuli iz rezignacije − zbog sebe, ne zbog njega – što znači da će epidemijski početi naseljavati snove Zvonku bliskih ljudi. Time je njegova odgovornost prema pisanju i riječima općenito naglo porasla i suočila ga s teško razrješivom situacijom. Od njega se očekuje zadnja ruka, dovršavanje i zaokruživanje i njih i sebe, posao za mnoge.

'Zadnja ruka', novi roman Renata Baretića, propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču i njezinu emotivnu popudbinu u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju. Baretićeva već legendarna vještina jednostavnog pripovijedanja zahtjevnih tema, gradnja čitatelju bliskih i psihološki složenih likova, briljantnih dijaloga i jezičnih proigravanja te kratkih pasova ovim je romanom otvorila nove beskonačnosti', napisao je o romanu urednik Kruno Lokotar.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Elvis Bošnjak: Gdje je nestao Kir (Hena com)

'Roman Elvisa Bošnjaka 'Gdje je nestao Kir' sastoji se od dvije pripovjedne linije koje naizmjence prate žrtvu i ubojicu. Pripovijedanje o žrtvi, Josipu Kiru, ide prema trenutku ubojstva, opisuje njegove zadnje dane i sate dok ubojicu Marka Šutala pratimo od čina ubojstva, kroz faze bijega. Čitamo roman usisani u dva tunela koja se u jednom trenu kobno sastaju, e da bi se… opet sastali? Portretirajući i kontrastirajući dva potpuno drugačija lika, njihove misije i logike, i skicirajući likove iz njihova neposredna okoliša, autor pripovijeda o vremenu početka rata u Slavoniji i potiče da se svatko zapita što se zapravo dogodilo, jer značenja izmiču, sve do danas, premda je nesumnjivo da je ubojstvo iz zasjede, pogotovo policijskog načelnika na zadatku, dobro organiziran zločin. Fikcionalizirajući, Elvis Bošnjak vodi nas kroz tunele na čijim se krajevima nazire svjetlo, istina, ona plemenitog kova, na koju se ne hvata hrđa. A istinu je teško ubiti, kao i Kira', napisao je o romanu urednik Kruno Lokotar.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Goran Ferčec: O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća (Fraktura)

'Devetnaest godina vrijeme je u koje stane život; godine nade, progresa, vjere u bolju budućnost, stvaranja obitelji i karijere. Junakinju romana pratimo od njezina odlaska iz maloga sela u neimenovani panonski gradić u kojem će stvarati svoj život, život radnice u dućanu mješovitom robom. Od 1973. do 1991. svako poglavlje romana obilježeno je nekim ključnim događajem; rođenjem, smrti, izgradnjom vlastitog doma, odlaskom na odmor, štrajkom radnika. Od kotrljanja velike povijesti do važnih intimnih sjećanja, pripovjedački je okvir unutar kojeg se ocrtava jedan život pun gubitaka, ali i malih sreća, život radnice kao amblematski primjer života radnika diljem Europe druge polovine dvadesetog stoljeća. Život u kojem se rastaču ideali i u kojem jednako tako nestaje ne samo jedan sistem, jedna država, već i cijela jedna klasa.

Goran Ferčec u svome maestralom romanu 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća' stilom tihog i preciznog promatrača ispisuje sve naše intimne povijesti, otvara prostor životima naših majki i očeva koji su se budili ozarena pogleda i odlazili na posao vjerujući da grade bolji svijet, ali i njihovu razočaranju vlastitim životima i sistemom. 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća' veličanstvena je posveta minuloj epohi u kojoj je svaki čovjek, svaka radnica i radnik, mogao sanjati i živjeti ravnopravnost, u kojoj su se majke nadale da svojoj djeci širom otvaraju vrata bolje budućnosti.'

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Marina Gudelj: Nedovršena (Hena com)

'Prvi roman Marine Gudelj, 'Nedovršena', počinje rečenicama: 'Rođena sam tamo gdje je mnogo snijega, srednje dijete sada razvedenih, nasmrt posvađanih roditelja. Samo što zapravo nisam.'

Pripovjedačica romana, Nera, studentica je psihologije na zadarskome sveučilištu. Njezin je pakao sjećanje – ne njegov sadržaj, nego njegov manjak – ona se ne sjeća vlastita života, a sve druge kognitivne funkcije besprijekorno joj rade. Ali čovjek je bez pamćenja – ništa. Iz tog motiva za puninom života i identiteta kreće njezina detektivska potraga za samom sobom, koja je vodi do stručne pomoći psihologa Mladena, mističnog prozora koji joj usisava pažnju, Rimbaudovih 'Iluminacija', starih fotografija, pa sve do jedne Lede na Lastovo, koja možda zna nešto više o njezinoj zagonetnoj amneziji što izmiče svim definicijama. Kako bi se 'nadoknadila', Nera zapisuje svoj život. Ovaj roman zapravo su ti zapisi spasenja, pokušaj pronicanja u enigmu i odgovora na pitanje tko sam. Zahvaljujući njima i svojoj istrazi, Nera polako postaje i postoji, jer riječ postaje meso, a tako je uvijek i bilo, ispostavit će se.

'Nedovršena' je roman koji se bavi infrastrukturnim, a ne pomodnim pitanjima identiteta, ulogom sjećanja, ali i statusom fikcije, koji spaja dramu glavne junakinje i intrigantna filozofska pitanja o kriterijima postojanja.'

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Ivica Ivanišević: Ulica Ferde Pomykala 17 (V.B.Z.)

'Meka olovka Ivice Ivaniševića ispisuje još jednu melankoličnu, ponešto starinsku i finim humorom urešenu priču, ovaj put o policajcu koji voli kvizove. Samotnom inspektoru Frani Bagatu pred našim će se očima izvrnuti svijet: zaljubljuje se nenadano u akribičnu apotekaricu što ga međutim ne priječi u rješavanju novog slučaja, naprotiv, u istragu uključuje i nju, profinjenu i poduzetnu Ingrid, s tim da prvi put u karijeri ne traga za ubojicom, nego za ubijenim. Tajnoviti Luka Martinis, gotovo stripovski lik, čovjek neprepričljive biografije, a izgledom melanž bjelosvjetskog dendija i domaćeg noštroma, sklon se pojavljivati nakon svoje smrti, a kako čitamo u policijskim spisima, jedna pogibija nije mu bila dovoljna. Kojim će metodama istražiteljski par razriješiti 'dvaput san umra' zavrzlamu i otkud u svemu davno i uistinu preminuli skladatelj festivalskih uspješnica?

Među dominantnijim protagonistima romana 'Ulica Ferde Pomykala 17' iznova je Split koji već sad Ivaniševiću, kao svome piscu, duguje sve poštovanje. A ondje nije sve blještavo, postoje rubne sudbine, skroviti zakutci i prilično zatvorene grupe kao, evo, ljubitelji kvizova. Zaplet i rasplet ovog krimića dojmljivo su zamišljeni, no u toj sočnoj storiji posebno nas privlači autorov pogled sa strane.

Meandrirajući lakonogo rahlom kriminalističkom skicom, Ivica Ivanišević čini ono što ga izdvaja u njegovoj spisateljskoj autentičnosti: govori o ljudima, o njihovim slabim mjestima, a ponajviše o potrebi da se takvi, nerijetko usamljeni i nesretni, nađu u susretu s drugima.'

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Damir Karakaš: Okretište (Disput)

'Mnogi, čak ni u kulturnim krugovima, ne znaju da je Damir Karakaš prije nekoliko godina bio fizički napadnut, nakon čega je završio u bolnici, doslovno se boreći za život. Taj je nemili događaj, a bilo je vruće ljeto, tada prošao bez pompe: naime zvali su ga mediji da priča o tom događaju, no on nije htio da ga razvlače po novinama. Jer bio je to težak period za njega i njegovu obitelj. 'Okretište' je roman koji se izravno bavi ili bolje reći bori s traumom protagonista koji prolazi kroz ovo iskustvo. Riječ je dakle o autofikcionalnom djelu, Karakaševom dosad najintimnijem tekstu. Iako u romanu nema ni spektakla ni crne kronike, ovaj roman ostavlja bez daha; ogoljen do srži, 'Okretište' je bolno dirljiva posveta životu, preživljavanju. Za Karakaša je ovo bilo daleko najteže pisanje dosad, fizički ga je – kako kaže – boljelo svako slovo koje je udario. U snove mu – svjedoči ovaj roman – i danas dolaze preci, djedovi, pradjedovi, sve redom osvetnici, bivši vojnici, legionari, donose svoje oružje, traže da bude oko za oko, zub za zub, traže da riješi ovu nepravdu jer nizašto nije kriv i nikome nije ništa napravio. Da izravna račune, jer da mora odlučiti hoće li biti čovjek pa da mu konobar donosi u birtiji piće na stol ili da bude žaba pa da mu ga ostavlja na podu. Književnost je za Damira Karakaša oduvijek bila jezik, ne puko opisivanje događaja. 'Okretište' je remek-djelo autora poznatog po sažetom izrazu, bez viškova, i po jeziku u kojem je – u biranim stilskim rješenjima – koncentrirana duboka misao književnosti.'

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Marinko Koščec: Sami (V.B.Z.)

'Roman 'Sami' čitaoce ne ostavlja ravnodušnim. Napisan jezikom sočnim i duhovitim, smješten u poznato okruženje kolektivne paranoje koja je dodatno pojačana 'geološkom pobunom', Koščecova knjiga je prvi roman pandemije koji stvari stavlja izvan konteksta teorije zavjere i manihejske podjele na dobro i zlo. On pokazuje, s pravom i precizno, da smo za sve krivi svi mi, sami', napisao je o romanu Vladimir Arsenić.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Đorđe Matić: Niotkuda s ljubavlju (Ljevak)

Glavni junak romana 'Niotkuda s ljubavlju' 1991. odlazi iz domovine jer osjeća da će stvari krenuti po zlu i da će njegovo, dotad uobičajeno ime, odjednom zazvučati kao poziv na nasilje. Kao egzilant koji se 'nije izgubio ali se nije ni našao', on luta od sjevera do juga kontinenta, ne nalazeći utjehe ni u omamljivoj magmi sjećanja. Nakon epizode u Rimu privremeni dom nalazi u Amsterdamu, u zemlji i gradu 'gdje su snovi nepoželjni', a on ih, ustrajno, sanja. Jedna žena, i jedna knjiga, trebale bi zatvoriti krug njegova života.

'Pisan otmjenim, rafiniranim, eruditnim stilom – u kojemu mnogoznanje ne zvuči nametljivo – ovaj je roman priča o potrazi za izgubljenim ljubavima. Đorđe Matić suvereno vlada jezikom, koji je, kao malo koji u tradiciji naše fikcijske proze, prepun lirike i glazbe. Ulazak u ovo majstorski pisano djelo nalik je na odiseju u kojoj plovimo po moru glazbe, sjećanja, čežnje za iskonom koji trajno izmiče', napisao je o romanu Boris Rašeta.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Nora Verde: Moja dota (OceanMore)

'U središtu romana 'Moja dota' Nore Verde prkosna je djevojčica koju pratimo od početka 1980-ih, kada u žutim bermudama, s frizurom na princa Valianta i Martijem Misterijom u torbi, putuje iz Splita u Velu Luku, u kojoj provodi ljeta kod voljene babe. Idilične dane s babom, ispunjene kućanskim poslovima, pjesmom i pričanjem priča, narušava barbina prijeteća prisutnost, a prolaskom godina djevojčicu sve više opterećuje osjećaj nepripadnosti svojoj radničkoj i težačkoj obitelji. Rastrgana između grada i otoka, standarda i dijalekta, ženske i muške rodne ekspresije, u obrazovanju i pisanju traži put prema slobodi i samostalnosti.

Na tragu Annie Ernaux i Édouarda Louisa, 'Moja dota' donosi dirljivu i bolno upečatljivu priču o odrastanju obilježenom klasnim sramom, bijesom i otkrivanjem vlastite seksualne orijentacije te tako u korpus pripovijesti o otočnom djetinjstvu u hrvatskoj književnosti unosi novu, prijeko potrebnu klasnu i rodnu perspektivu.'

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Pet finalnih naslova tportalov žiri odabrat će u svibnju, a pobjednik ili pobjednica bit će proglašen/a u lipnju.

Pored novčane nagrade autoru, pobjednički roman dobit će audioizdanje

Prvi put ove godine književna nagrada tportala pruža dodanu vrijednost u obliku audioizdanja pobjedničkog romana na platformi Book&Zvook.

Od 2008. godine tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodijeljena je četrnaest puta, a s godinama je postala relevantnom činjenicom domaće kulturne scene. Jedina je domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku i izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj te joj je, uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj promocija izdavaštva.

Lani je najboljim proglašen roman 'Mladenka kostonoga' pisca Želimira Periša u izdanju OceanMora.

  • +5
  • +2

Želimir Periš

Izvor: Cropix / Autor: Jure Miskovic / CROPIX

Godinu ranije nagrađen je Damir Karakaš za roman 'Proslava' u izdanju OceanMora. Godine 2019. dobitnik književne nagrade tportala bio je Nikola Petković za roman 'Put u Gonars' u izdanju Profila dok je Dubravka Ugrešić za roman 'Lisica' u izdanju Frakture nagrađena 2018. godine. Prije nje, 2017., pobijedio je Kristian Novak s romanom 'Ciganin, ali najljepši' (OceanMore). To mu je bio drugi put da je osvojio tportalovu književnu nagradu. Ranije je nagrađen za roman 'Črna mati zemla' (Algoritam, novo izdanje OceanMore).

Prethodnih godina nagradu su dobile autorice Olja Savičević Ivančević za roman 'Adio kauboju' (Algoritam, novo izdanje Sandorf) i Sibila Petlevski za 'Vrijeme laži' (Fraktura) te autori Dalibor Šimpraga za roman 'Anastasia' (Durieux), Tahir Mujičić za roman 'Budi Hamlet, pane Hamlete' (AGM), Drago Glamuzina za roman 'Tri' (Profil), Zoran Malkoč za roman 'Roki Raketa' (Profil), Ivica Đikić za roman 'Sanjao sam slonove' (Naklada Ljevak), Slobodan Šnajder za 'Doba mjedi' (Tim Press).

Detaljniji pregled svih dosadašnjih dobitnika tportalove književne nagrade pogledajte na ovoj poveznici.

  • +12
  • +9

Žiri književne nagrade roman@tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!