NAJBOLJI HRVATSKI ROMAN

Žiri tportala je odabrao: Ovo je 11 polufinalista književne nagrade

20.04.2021 u 08:40

Bionic
Reading

Na 14. natječaj za najbolji hrvatski roman pristiglo je 49 naslova, a žiri je odabrao njih 11 koji ostaju u konkurenciji za književnu nagradu tportala

Književnu nagradu tportala u vrijednosti od 50 tisuća kuna dobit će autorica ili autor najboljeg romana izdanog u Hrvatskoj u 2020. godini. O tome tko će to biti odlučuje peteročlani žiri koji čine prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić, psiholog i kolumnist tportala Boris Jokić te kroatistica i predsjednica žirija Andrea Milanko.

Na ovogodišnji natječaj za književnu nagradu tportala pristiglo je 49 naslova, a žiri je izabrao polufinalnih 11. To su:

Nemoj me buditi, Marko Tomaš, V.B.Z.

'Nemoj me buditi' je (anti)roman u kojem su raspad naratora - ali i raspad priče što sadrži traume iz prošlosti i surovu korumpiranost sadašnjosti - metafora o raspadu suvremenog društva i suvremenog čovjeka. Kroz svoj prepoznatljiv stil - oštar i koncizan, a duboko liričan i osoban - Tomaš nas bespoštedno vodi kroz mračne putešestvije u kojima su bolesna ravnodušnost prema postojanju i paničan strah od smrti u postojanom konfliktu. Natruhe krimipriče tope se u atmosferi između teškog umora i laganog humora junaka koji bi trebao poduzeti nešto i, evo, samo što nije...

Mladenka kostonoga, Želimir Periš, OceanMore

Periš piše svoje (glave)-priče, od kojih svaka doseže katartički (anti)klimaks, kao inkvizicijske zapisnike, propovijedi, enciklopedijske članke, recepte, glazbene kritike, etnološke zapise, pastoralu, interaktivnu igru… nerijetko ih parodirajući. Roman je to o dobu u kojem i u zabačene dijelove Carstva sporo prodire racionalizam, u kojem nacionalne težnje, ideje identiteta i socijalne pravde uzimaju danak. Iznad svega, ovo je potresna priča o položaju žene, roditeljstvu, materinstvu, nepravdi i muci.

Pristanište, Darko Šeparović, Fraktura

Iza vrata kuće na otoku jedan je čovjek marljiv i uporan, ali njegov je rad skriven tuđim očima i nitko ne zna čime se bavi. Na pristanište preko puta kuće pristaju brodovi i odlaze s njega, turisti stižu po svoje uspomene, a on i dalje uporno radi, ozbiljno posvećen svojoj tajnovitoj djelatnosti i svojoj opsesiji drvom. 'Pristanište' je gusta priča o ljubavi i zabludi, o samoći i upornosti.

Vošicki, Marko Gregur, Hena com

Romansirana biografija 'Vošicki' prati život češkog doseljenika od dolaska u Koprivnicu 1909. pa sve do 1957. i smrti u klijeti bez struje i vode. Sukobljavali su se u Vošickom izdavač - entuzijast, idealist i vjernik knjige s nužno komercijalnim tiskarom. Zapamćen je po objavljivanju djela Karla Maya, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže, neposredno nakon Obznane, kada se to nitko drugi nije usudio.

Sinovi, kćeri, Ivana Bodrožić, Hermes naklada

Roman 'Sinovi, kćeri' donosi priču o zaključanosti, društvenoj, obiteljskoj i intimnoj, kroz tri perspektive: kćeri koja ostaje nepokretna nakon nesreće, sina zarobljenog u tijelu koje ne osjeća svojim, majke koja nosi teret generacija. Tragom vrhunskih djela poput 'Srednjeg spola' Jeffreyja Eugenidesa i djela Margaret Atwood, snaga ovog romana u tome je da preoblikuje ono potisnuto u nama i učini ga pokretačem osobne i društvene promjene.

Putar i parizer, Jerko Mihaljević, OceanMore

Četiri prijatelja kreću zajedno na more, kao nekada, kao škvadra. Ali ništa više nije isto... Umjesto užitka, opuštanja i bliskosti, eskapističke epizode koja se nada tulumima, sintetskim drogama, seksu, pretjerivanju, njihovo je prijateljstvo na stalnoj kušnji. Prvi roman Jerka Mihaljevića govori o generaciji odrasloj u doba interneta, navodnih globalnih mogućnosti te osobnih i socijalnih limita i nedostatka ideala i orijentira.

Putujuće kazalište, Zoran Ferić, V.B.Z.

'Putujuće kazalište' obimna je i kompleksna obiteljska saga u kojoj je kroz prošlost autorove obitelji ispričana i povijest dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i Europi. A tu obitelj nisu obilježili samo ratovi, nacionalna i ideološka mržnja, nego i nekoliko potresnih ljubavnih priča, od kojih svaka, neovisno o vremenu u kojemu se odvija, nosi vlastitu tragičnost i ljepotu.

Sutra je novi ručak, Ivica Ivanišević, V.B.Z.

Sidrište romana 'Sutra je novi ručak' kriminalistička je intriga, no uz istragu o trima ritualnim ubojstvima, duboko između korica aktualna knjiga Ivice Ivaniševića uvlači nas u još mnogošto: visprena je to komedija mentaliteta i neformalan gastro dnevnik; nostalgija za nekim poštenijim svijetom i autentičnijim Splitom; lucidna kritika devastacije moralnih i društvenih vrijednosti.

Radio Siga, Ivan Vidak, Sandorf

U bačkom mjestu Siga rodio se i živio Kalman Gubica, mjesni dobošar kojem je od četrnaeste godine povjeren zadatak da na dvanaest seoskih križanja svakodnevno čita novosti iz zemlje i svijeta. No nakon što uoči Drugog svjetskog rata preživi udar munje suočit će se s posljedicama i okolnostima kakve nije mogao ni sanjati… U Vidakovu svijetu električnog magičnog realizma lokalna pripovijest i njezin historijski resantiman poprimaju čudnovata obilježja...

Obrane okusa smrti, Željka Matijašević, Durieux

Roman 'Obrane okusa smrti' povezuje psihoanalizu i hibridnost: na labavo konstruiranoj priči roman inkorporira dijalog između ida, ega i superega, između Freuda, Junga i Lacana, esejističku usporedbu Juliana Barnesa i Gustavea Flauberta te još mnoge naoko disparatne stvari. Kako sama autorica kaže, djelo je nastalo po uzoru na Barnesovu 'Flaubertovu papigu', a u njemu se umjesto pojedinosti iz Flaubertova života i rada susreću Eros i Thanatos, ljubavni par koji ne može realizirati vezu te prepirka starih psihoanalitičara.

Slani mrak, Lora Tomaš, Hena com

U ovom se romanu fikcija i istraživanje slijevaju u dokufikciju, pripovjedačica i autorica u zapisivačicu, a dvadesetak malenih hrvatskih otoka kao mjesto istraživanja i pripovijedanja u arhetip izoliranosti i prolaznosti, čistu esenciju otočne, ali i univerzalne simbolike. Otok je pozornica na kojoj se živi i umire, likovi koji se izmjenjuju na njoj uobličavaju fragmente sjećanja, čežnje, ljubavi, odlazaka, usamljenosti, prolaznosti…

Pet finalnih naslova tportalov žiri odabrat će u svibnju, a pobjednica ili pobjednik bit će proglašen/a u lipnju.

Tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman od 2008. godine dodijeljena je trinaest puta, a s godinama je postala relevantnom činjenicom domaće kulturne scene. Jedina je domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku i izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj te joj je, uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj promocija izdavaštva.

Prošle godine najboljim je proglašen roman 'Proslava' pisca Damira Karakaša u izdanju OceanMora.

Nikola Petković za roman 'Put u Gonars' u izdanju Profila nagrađen je 2019., a Dubravka Ugrešić za roman 'Lisica', koji je izdala Fraktura, nagradu je dobila 2018. Kristian Novak pobijedio je 2017. s romanom 'Ciganin, ali najljepši' (OceanMore). To mu je bio drugi put da je osvojio tportalovu književnu nagradu. Ranije je nagrađen za roman 'Črna mati zemla' (Algoritam, novo izdanje OceanMore).