Književna platforma tportala, BookHub, dovela je nagrađivanog zadarskog pisca Želimira Periša u Split te je gostovao u čitateljskom klubu BooKIM na studiju Komunikacija i mediji Sveučilišta u Splitu. Ovaj književni projekt svojim se programom susreta između suvremene hrvatske književnosti i novih generacija čitatelja tako proširio u novu akademsku sredinu
Periš je dobitnik 14. tportalove književne nagrade za roman 'Mladenka Kostonoga', a BooKIM je klub nastao na relativno mladom studiju Sveučilišta u Splitu na inicijativu pisca i sveučilišnog nastavnika Nebojše Lujanovića, koji ondje predaje kreativno pisanje, nakon što je uočio da među studentima postoji jezgra strastvenih čitatelja.
vezane vijesti
BookHub je tportalov projekt koji povezuje suvremenu hrvatsku književnost s novim generacijama čitatelja. Pokrenut u studenome 2025. godine kao nova književna platforma i svojevrsna 'čitaonica' tportala, zamišljen je kao trajni prostor susreta domaće književne produkcije i mladih čitatelja. Projekt se nadovezuje na osamnaestogodišnju tradiciju tportalove književne nagrade i nastoji književne razgovore izvan uobičajenog kruga festivalske i književne publike približiti novim sredinama.
'Pisanje nije mistika, već ozbiljan i naporan rad'
Želimir Periš u Splitu je sa studentima, uz Lujanovićevu moderaciju, razgovarao o procesu pisanja, o 'glasovima i guslama' koji mu se pritom javljaju, o vlastitoj motivaciji, o ulozi koju u životu i karijeri ima njegov 'dnevni' posao programera, o korisnosti Excela za književno djelo, o trendovima umjetne inteligencije i, na koncu, dakako, o samom čitanju.
Ali i o pisanju: apelirao je na studente da naprosto započnu s pisanjem kakve priče ili pjesme – ako ništa drugo, kroz taj proces naučit će puno o sebi. A misli će im, kaže, time 'odebljati'.
'Sama ideja da je pisanje mistika i da dolazi iz pukog zanosa najčešće je prijesna laž; ono dolazi prije svega kao rezultat ozbiljnog i napornog rada', rekao je Periš, na što je od jednog od studenata dobio slikovitu analogiju kada je čitanje usporedio s odlaskom na trening: u samom početku je naporno ili čak besmisleno, ali nakon što se to odradi, prevladava osjećaj zadovoljstva.
'AI je odradio moj posao, ali sam zato ja odradio drugi posao'
'Da, vrijeme provedeno u čitanju potrošeno je na bildanje vlastitih intelektualnih kapaciteta i to je ono što vam knjiga može, a primjerice umjetna inteligencija ne može omogućiti', smatra ovaj pisac koji s AI-em ipak ima zanimljivo iskustvo: prošlog mjeseca je kao programer s 26-godišnjim iskustvom prvi put zaradio plaću, a pritom nije stvorio nijednu programsku liniju. Bilo mu je, priznaje, zanimljivo prijeći na 'savjetodavnu' s dosadašnje 'izvršne' funkcije.
'AI je odradio sav moj posao, ali zato sam ja odradio drugog posla, za koji bi mi obično trebalo dva do tri mjeseca. Umjetna inteligencija je, čini se, prvo došla po programere – upravo one koji su se njenoj pojavi veselili jer su smatrali da su njihovi poslovi sigurni, no istovremeno je otvorila mnoge nove dimenzije i mogućnosti. Ona je postala i dio medijske kulture jer stvara preduvjete da sami podižemo minimum vlastite intelektualne kvalitete', rekao je Periš.
Studentima je slikovito opisao kako je koristio tablice u Excelu da bi sistematizirao splet različitih završetaka svoje priče, pa i priznao da ga je upotrijebio kako bi u svom romanu 'organizirao emocije' – i u tom slučaju tehnologija mu je pomogla, a ne odmogla.
'Za svako poglavlje dolazili su mi 'glasovi''
Periš je studentima detaljno opisao proces nastanka svog nagrađivanog romana – od početnog motiva vještice, preko korištenja usmene predaje, lokalnih bajki i mitova, pa do njegove originalne strukture s pedeset naizgled sasvim nesrodnih 'priča', odnosno poglavlja. U jednome je lajtmotiv glazba, u drugome šijavica, u trećemu filozofska rasprava, u četvrtom suhoparni fiškalski izvještaj i tako dalje…
'Roman kreće od ideje o zbirci priča o ženi koja ide od sela do sela i koristi praznovjerje da bi pomogla ljudima, ali shvatio sam da će biti zanimljivije ako ona nije u fokusu, već nam koristi da bi povezala priče te ako su same priče kronološki razbacane. Za svako poglavlje dolazili su mi 'glasovi' i bio sam sretan kada ih je bilo petnaest, a na koncu ih se skupilo pedeset', kazao je Periš.
Kad mu se jedan od glasova ukazao u obliku gusli, otišao je i kupio ih pa tako tjednima guslao, sve dok mu ukućani nisu oteli instrument i zafrljačili ga kroz prozor.
'Ako vam je poglavlje dosadno – preskočite ga'
Ima on i savjet za čitatelje koji možda nalete na kakvo dosadno poglavlje u nekoj debeloj knjižurini: neka ga naprosto preskoče.
'Ranije sam se bojao percepcije i pitao se tko bi čitao naoko nekonzistentan i čudan roman, ali shvatio sam da je najvažniji sam proces pisanja – u kojemu, naravno, pored sebe ipak trebamo voditi računa i o čitateljima.
'Kad dekonstruiramo svijet oko sebe, priče su zapravo ono najvrednije što nam ostaje', zaključio je zadarski pisac.
Nakon gostovanja Periša na BooKIM-u u Splitu, sljedeći korak u razvoju BookHuba bit će gostovanje Tee Tulić, dobitnice tportalove nagrade 2024. godine za roman 'Strvinari starog svijeta' na Sveučilištu u Zadru 17. travnja, gdje se u suradnji s 10 sastavnica tog sveučilišta nastavlja tportalov projekt koji književnost pokušava vratiti u živi razgovor, izvan uskog kruga književne publike, i otvoriti je novim čitateljima.
