Roman 'Mladenka kostonoga' zadarskog autora Želimira Periša osvojio je proteklog tjedna čak dvije nagrade u Francuskoj, književnoj velesili u kojoj je žanrovska književnost, pa tako i ona iz domene znanstvene fantastike i spekulativne fikcije, daleko više na cijeni nego na nekim drugim tržištima
U okviru nagrade Les Imaginales u francuskom gradu Épinalu još od 2002. godine dodjeljuje se prva francuska nagrada posvećena isključivo fantastici. Ova manifestacija nagrađuje pisce, ilustratore, esejiste i prevoditelje u nekoliko kategorija koje obuhvaćaju romane, dječje knjige, slikovnice, ilustracije i stripove.
vezane vijesti
Na ovoj svečanosti 'Mladenka kostonoga' Želimira Periša, 2021. godine i laureata tportalove književne nagrade, osvojila je proteklog tjedna nagradu za prevedeni strani roman u prijevodu Chloé Billon te izdanju izdavačke kuće Sonneur.
'Ovo sam ja kako se veselim na francuskom, a tri sloja podočnjaka otkrivaju uznapredovalu virozu. Kad pitaju čovjeka koje su mu najveće želje, uvijek valja reći – zdravlje. Al, ako baš ne može zdravlje, okej je i nagrada za najbolji strani roman', napisao je Periš na Facebooku.
'Intergalaktička' nagrada iz Lyona
Druga dobra vijest za Periša i njegovu prevoditeljicu Billon stiže iz Lyona, gdje je roman nagrađen na 14. izdanju festivala znanstvene fantastike i spekulativne fikcije Les Intergalactiques.
Kako je objavilo Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, Billon je za prijevod 'Mladenke kostonoge' osvojila Intergalactiques SFFF Translation Prize, književnu nagradu posvećenu francuskim prijevodima djela znanstvene fantastike, fantastike i spekulativne fikcije.
Nagradu je dodijelio žiri u sastavu: Sasha Boucheron, prevoditeljica s engleskog i japanskog; Anne Canoville, umjetnička direktorica festivala Les Intergalactiques; Gwennaël Gaffric, IETT, Université Jean Moulin Lyon 3, prevoditelj s japanskog; Solene Girard, knjižničarka, La Madeleine; Davide Knecht, prevoditelj s arapskog i talijanskog te izdavač, i pisac Jean Krug.
'Nezaboravan lik vještice Gile u živopisnom pikarskom romanu odvodi čitatelja u prostore balkanske povijesti i mitologije. Ova postmoderna freska poigrava se žanrovima i stilovima, crpeći iz tradicionalne usmene predaje i folklora te neosporno zahtijevajući izvanredno prevodilačko umijeće i naročito predan rad, čime je osvojila naš žiri', navedeno je u obrazloženju.
Univerzalnost tema
O neočekivanoj euforičnoj recepciji Periševa romana u Francuskoj sam autor je u razgovoru za tportal u rujnu 2025. godine rekao:
'Nije lako prezentirati tu knjigu i objasniti da se zapravo ne radi o vještici i da su motivi puno kompleksniji. Da bi se probila, treba je netko voljeti, a to je u mom slučaju bila prevoditeljica Chloé Billon. Premda ju je bilo teško prevesti i premda joj je to bio profesionalni i osobni izazov, bila je zagrižena, a njezina ljubav i kvalitetan rad prelili su se u tekst, pa onda i na izdavača Les Éditions du Sonneur, koji je zbilja vjerovao u tu knjigu. Ono što mi je jako zanimljivo je da to nije samo Francuska, nego njihov jezik, koji je svjetski, pa reakcije stižu iz Kanade i s drugih strana svijeta. Kad pišeš knjigu, obično komuniciraš s vlastitom okolinom i podnebljem. Srećom, neke su teme univerzalne, a ljudi u tekstu pronađu ono što im se sviđa – svi imaju svoje hajduke i vještice, samo se nekad drukčije zovu.'
Podsjetimo, Periš je u ožujku nastupio na događaju čitateljskog kluba BooKIM u Splitu, organiziranom u sklopu književne platforme tportala BookHub. Što je tada rekao i kako je komunicirao sa splitskim studentima komunikacije i medija, pročitajte ovdje.
