FAŠISTIČKA PROŠLOST

Skandal u Italiji: Mussolinijevi portreti osvanuli na izložbi u parlamentu

18.11.2026 u 16:40

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Talijanski parlament naložio je uklanjanje fašističkih obilježja s izložbe u čast Pinu Rautiju, istaknutom političaru krajnje desnice i štovatelju Benita Mussolinija, nakon što je postav u donjem domu izazvao oštre prosvjede oporbe

Rauti, koji je umro 2012. godine, bio je dragovoljac u Talijanskoj Socijalnoj Republici, marionetskoj državi koju su podupirali nacisti, a koju je Mussolini vodio u sjevernoj Italiji tijekom Drugog svjetskog rata, te je tijekom cijele svoje duge karijere ostao tijesno povezan s diktatorovom ostavštinom.

Među izloženim materijalima bila je i fotografija na kojoj Rauti govori ispod zastave s keltskim križem, simbolom koji se široko povezuje s neofašističkim pokretima, a na izložbi su bili prikazani i Mussolinijevi portreti. Nakon prosvjeda Demokratske stranke (PD) lijevog centra, uprava donjeg doma naložila je organizatorima da uklone sporne izloške te oni do srijede ujutro više nisu bili izloženi.

Ekstremističko nasilje ostavilo je dubok trag u Italiji

Rauti je bio vodeći političar u neofašističkom Talijanskom socijalnom pokretu (MSI), koji su osnovali Mussolinijevi pristaše i koji se smatra političkim prethodnikom stranke Braća Italije premijerke Giorgie Meloni.

Pedesetih godina prošlog stoljeća Rauti je osnovao Studijski centar Novi poredak (Centro Studi Ordine Nuovo), koji je proizišao iz skupine sa zapaženom ulogom u ekstremističkom nasilju tijekom talijanskih 'olovnih godina'. Rauti je bio pod istragom zbog nekih napada iz tog razdoblja, ali je na kraju oslobođen svih optužbi.

Izložbu u povodu 100. obljetnice njegova rođenja, pod nazivom 'Čovjek, političar i intelektualac', pokroviteljski je poduprlo talijansko ministarstvo kulture, a obuhvaća videozapise, audiosnimke i građu iz Rautijeva obiteljskog arhiva. 'Otišao sam pogledati izložbu o Pinu Rautiju. Otišao sam u nevjerici. Jer, kao što sam se i bojao, to nije izložba, nego veličanje', rekao je senator PD-a Alfredo Bazoli.

Bazolijeva majka poginula je u bombaškom napadu 1974. godine u sjevernotalijanskom gradu Bresciji, koji se povezivao sa skupinom Ordine Nuovo. On je izložbu opisao kao 'očit pokušaj prekrajanja povijesti'. 'Ono što posebno zabrinjava jest to što pokroviteljstvo dolazi od članova stranke Braća Italije, koja očito još nije prekinula veze s tim mračnim poglavljem povijesti naše zemlje', istaknuo je.

Federico Mollicone, zastupnik stranke Braća Italije i predsjednik Odbora za kulturu donjeg doma, branio je izložbu ustvrdivši da joj je jedina svrha bila prikazati Rautijev politički put. 'Riječ je o povijesti jedne političke tradicije u Italiji koja nije samo postojala, nego je neupitno ostavila temeljno nasljeđe', rekao je.

Meloni nije komentirala ovaj slučaj. Premijerka je u mladosti hvalila Mussolinija, ali se sada nastoji distancirati od fašizma. Godine 2022. izjavila je da prema njemu 'nikada nije gajila nikakve simpatije'. Također je poručila da u stranci Braća Italije ne smije biti mjesta za nostalgiju za fašizmom, rasizam ili antisemitizam.