Muzej, koji je teško stradao u potresima 2020. godine, svečano je otvoren za uzvanike još 27. listopada, a od 7. studenoga ponovno je dostupan široj javnosti. Riječ je o jednom od najvećih i najzahtjevnijih projekata poslijepotresne obnove kulturne baštine u Hrvatskoj.

Obnova vrijedna 75 milijuna eura

Obnova je obuhvatila konstrukcijsko ojačanje, energetsku obnovu, restauraciju povijesnih elemenata te prilagodbu prostora suvremenim muzejskim standardima. Posebna pozornost posvećena je očuvanju izvornih arhitektonskih obilježja zgrade, koja već više od stoljeća oblikuje vizuru zagrebačkog Donjeg grada.

Pročelju je vraćena originalna žuta boja, a restaurirani su i unutarnji oslici, dekoracije te vrijedni historicistički elementi. Radovi su bili iznimno zahtjevni zbog oštećenja nastalih u potresima, uključujući pukotine na zidovima, oštećenja krovišta, svoda svečane dvorane i ukrasnih elemenata pročelja.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ranije je istaknula da ukupna vrijednost radova iznosi oko 75 milijuna eura. U resoru kulture financijski zahtjevnije bit će samo obnove zagrebačke katedrale i Hrvatskog sabora.

Sredstva za obnovu osigurana su iz Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.

Potpuno novi stalni postav: Priroda, društvo i vjera

Najveća promjena nakon obnove nije samo izgled zgrade nego i način predstavljanja umjetničkih djela. Umjesto dosadašnjeg kronološkog rasporeda, novi stalni postav organiziran je oko triju velikih tematskih cjelina: prirode, društva i vjere. One su dodatno razrađene kroz 27 manjih tema. Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše objasnila je da se takav pristup pokazao najprikladnijim za predstavljanje bogate zbirke.

Novost je i usporedno prikazivanje umjetnina različitih kultura i razdoblja, uključujući različite načine na koje su pojedine teme predstavljene u istočnoj i zapadnoj umjetnosti. Cilj je potaknuti posjetitelje na otkrivanje poveznica između djela koja su nastala u različitim dijelovima svijeta, ponekad i stoljećima udaljenima jedno od drugog.

Za novi postav odabrano je približno 1200 umjetnina iz muzejskog fundusa koji obuhvaća oko 3900 predmeta.

'Željeli smo sačuvati posebnost muzeja'

Ravnateljica Pleše istaknula je da je ponovno otvorenje važan trenutak za muzejsku zajednicu, ali i za generacije Zagrepčana kojima je Mimara bila mjesto prvih susreta s umjetnošću.

'Željeli smo sačuvati posebnost ovoga muzeja i istodobno otvoriti nove mogućnosti njegova doživljavanja. Koncepcijom postava oko prirode, društva i vjere pozivamo posjetitelje da u umjetničkim djelima prepoznaju teme koje su im bliske, otkriju neočekivane poveznice i pronađu vlastiti put kroz zbirku', poručila je Pleše.

Naglasila je da su iza obnove godine zahtjevnog rada i suradnje muzealaca, konzervatora, restauratora, arhitekata, projektanata i izvođača. Najveća potvrda uspjeha, istaknula je, bit će povratak posjetitelja u obnovljene muzejske prostore.

Novi galerijski prostori i dodatni sadržaji

Obnovom je preuređeno i prizemlje muzeja, koje će se koristiti za povremene izložbe. Već tijekom studenoga najavljeno je predstavljanje mladih umjetnika, dok bi u prosincu dio svojeg stalnog postava u Mimari trebao izložiti Nacionalni muzej moderne umjetnosti, čija se matična zgrada također obnavlja.

Muzej je pripremio i nove suvenire, među kojima su marame nastale u suradnji s brendom Croata, a planirano je i otvaranje ugostiteljskog prostora.

Poseban program priprema se za 2027. godinu, kada će Mimara obilježiti 40 godina od svojeg prvog otvorenja.

Zgrada iz 1895. godine, muzej od 1987.

Monumentalna zgrada na Rooseveltovu trgu izgrađena je 1895. godine kao dio školskog kompleksa nastalog na inicijativu Izidora Kršnjavoga, prema projektu arhitekata Alfreda Ludwiga i Ludwiga Theodora Hülssnera. Njezina dva bočna krila i danas se koriste za obrazovne potrebe, dok je središnji dio 1987. godine prenamijenjen u muzej.

Muzej nosi ime po kolekcionaru Anti Topiću Mimari, koji je svoju umjetničku zbirku darovao hrvatskom narodu sa željom da ona bude trajno dostupna javnosti.

Nakon višegodišnje obnove Mimara se tako vraća na kulturnu kartu Zagreba, ovaj put u obnovljenoj zgradi i s drukčijim načinom predstavljanja zbirke koja obuhvaća umjetnine iz različitih razdoblja i dijelova svijeta.