Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenog studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za Start, Danas i NIN te je feminističke teme u javnu raspravu uvela na velika vrata. Svoju prvu publicističku knjigu objavila je 1984. godine pod nazivom 'Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji' i ušla u burnu, intelektualno poticajnu raspravu s Igorom Mandićem. Svoj prvi roman 'Hologrami straha' objavila je tri godine kasnije. Knjiga je imala velik odjek na području cijele Jugoslavije, a Drakulić je u suvremenu književnost na impresivan način uvela ženski, autobiografski diskurs, piše Pavica Knezović Belan za Jutarnji list.

Početkom devedesetih, zajedno s još četiri autorice – Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić – bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada kada su prozvane izdajicama u tekstu pod naslovom 'Vještice iz Rija', objavljenom u zagrebačkom tjedniku Globus.

To, srećom, nije prekinulo njezinu karijeru i Drakulić je u narednom razdoblju objavila niz važnih publicističkih knjiga, kao što su 'Kako smo preživjeli', 'Oni ne bi ni mrava zgazili', 'Café Europa', 'The Balkan Express', 'Tijelo njenog tijela', 'Basne o komunizmu' i 'Ponovo u kavani Europa', te je objavljivala tekstove u vodećim svjetskim novinama kao što su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo. Njezin mudar ženski glas i njezina pronicava analiza istočnoeuropskog života, naše svakodnevice, ono je po čemu smo prepoznatljivi u europskoj, ali i svjetskoj kulturi.

I njezin romaneskni opus velik je. U svojoj fikciji bavila se ženskim temama na pomalo izmaknut način, a romansirala je živote velikih žena, kao što su Frida Kahlo i Milena Einstein, Jutarnji list. Bila je u braku sa švedskim novinarom Richardom Swartzom. Njezina kći je autorica Rujana Jeger.