Božo Kokan u javnosti je već desetljećima poznat kao autor više od 600 službenih znakova i amblema Hrvatske vojske, udruga iz Domovinskog rata te državnih plaketa i medalja. No njegova dugogodišnja strast prema povijesti rodnog kraja dovela ga je do sasvim drukčijeg postignuća.

Sve je počelo na očevoj njivi u Sičanima kod Dicma, gdje je još kao student primjećivao neobično pravilno klesane, masivne komade bijelog vapnenca. Zaintrigiran njihovim izgledom, počeo je istraživati stare kamene kuće i suhozide po selu. Ubrzo je shvatio da su mještani tijekom stoljeća koristili antičke rimske blokove za gradnju svojih domova i ograda.

Kokan je samostalno, komad po komad, prikupljao fragmente i odnosio ih u obiteljsku kuću. Prema medijskim izvještajima, tako je sačuvao više od tisuću kamenih ulomaka koji bi inače mogli završiti zaboravljeni ili uništeni.

Od neobičnog kamenja do velikog otkrića

Iako su mnogi mještani godinama bili skeptični prema njegovim pretpostavkama, Kokan nije odustajao. Njegova otkrića privukla su pozornost domaćih stručnjaka. Mogućnost postojanja rimskog slavoluka među prvima je znanstveno razmatrao akademik Nenad Cambi, a sustavna arheološka istraživanja pokrenuo je profesor Dražen Maršić sa Sveučilišta u Zadru.

Arheolozi su na lokalitetu potvrdili postojanje masivne platforme na kojoj je stajao monumentalni spomenik te ostataka antičkog popločenja.

Pokazalo se da se slavoluk nalazio na strateški važnom raskrižju rimskih cesta. Jedna je povezivala Salonu, današnji Solin, s unutrašnjošću rimske provincije Dalmacije i vojnim logorom Tilurijem kod Trilja, dok je druga vodila prema rimskom naselju Aequumu, današnjem Čitluku kod Sinja.

Je li slavoluk podignut u čast cara Trajana?

Istraživanja i pronađeni dijelovi monumentalnog kamenog natpisa upućuju na mogućnost da je slavoluk podignut početkom 2. stoljeća u čast rimskog cara Trajana.

Trajan je poznat po velikim graditeljskim pothvatima, cestogradnji i vojnim pobjedama, osobito nad Dačanima na području današnje Rumunjske. Prema pretpostavkama istraživača, spomenik je mogao biti podignut nakon njegovih vojnih pohoda, kao trajni simbol carske moći i pobjede.

Zanimljivo je da rimske legije, prema takvoj rekonstrukciji događaja, nisu mogle proći kroz slavoluk na putu u rat jer su ovim cestama marširale 105. i 106. godine, dok spomenik još nije bio sagrađen.

Slavoluk je, pretpostavlja se, nastao naknadno, na prometnom čvorištu kojim su svakodnevno prolazili brojni putnici.

U obiteljskoj kući otvorio arheološki muzej

Kokan je dio prikupljenih nalaza odlučio predstaviti javnosti. U preuređenoj obiteljskoj kući otvorio je privatni Zavičajni arheološki muzej, u kojem se čuvaju i izlažu stotine fragmenata povezanih s antičkim spomenikom.

Među njima su raskošni rimski reljefi, dijelovi kamenih vijenaca, biljni ukrasi te monumentalna uklesana slova koja su nekada činila carski natpis na slavoluku.

Tijekom arheoloških istraživanja otkriveni su i ostaci obližnje rimske građevine, za koju postoji pretpostavka da je služila kao svojevrsna antička 'bauštela', odnosno mjesto na kojem su boravili i radili klesari i graditelji slavoluka.

Želi ponovno podignuti slavoluk visok 14 metara

Kokanova ambicija ne završava otkrivanjem i čuvanjem rimskih ostataka. Njegov je cilj potpuna rekonstrukcija slavoluka na mjestu na kojem je izvorno stajao. Zamisao je da se uz pomoć suvremene tehnologije, sačuvanih originalnih dijelova i njihovih replika monumentalni spomenik ponovno podigne u punoj veličini.

Uz njega bi se uredio suvremeni prezentacijski centar na otvorenom, koji bi posjetiteljima približio antičku prošlost Dicma i važnost tog područja u Rimskom Carstvu.

Time bi mjesto koje je stoljećima skrivalo ostatke velikog spomenika moglo postati značajno arheološko i turističko odredište.