Novinari redovno izvještavaju o onom što se događa te koji problemi muče naše društvo i čitav svijet. Međutim, iako se redovno izvještava o problemima, novinarstvo puno rjeđe nudi potencijalna rješenja za njih. No baš su fokus na rješenja i orijentacija na budućnost glavne perspektive tzv. konstruktivnog novinarstva, pristupa koji je dobio velik zamah u ranim 2010-ima, otkako ga je predložio i opisao jedan od najcjenjenijih danskih novinara 21. stoljeća, Ulrik Haagerup.

Upravo je Haagerup, u društvu profesora novinarstva na Sveučilištu Južne Danske i jednog od najcjenjenijih glasova akademskog istraživanja novinarstva, Petera Broa, u zagrebačkom Kinu Urania u ponedjeljak predstavio knjige o konstruktivnom novinarstvu koje je na hrvatskom jeziku objavila i prevela platforma za provjeru informacija Točno tako za nakladnika Agenciju za elektroničke medije (AEM). Knjige su predstavljene u sklopu prve konferencije o konstruktivnom novinarstvu u Hrvatskoj, koju su organizirali AEM, u suradnji sa Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu (i njihovim Medijskim centrom) te Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača.

Haagerup je autor knjige 'Konstruktivne vijesti' te u njoj objašnjava kako ova vrsta novinarstva može spasiti medije i demokraciju, u koje sve više opada povjerenje javnosti. Profesor Bro napisao je pak knjigu 'Konstruktivno novinarstvo: preteče, načela i praksa', a u njoj daje čitatelju više informacija o tome kako prakticirati ovu vrstu novinarstva umjesto onih njegovih oblika na koje smo navikli.

Umjesto tko je kriv, pogledajte je li negdje netko riješio problem

Moderatorica predstavljanja dvojice danskih autora, Morana Kasapović, nabrajala je punoj dvorani neke od naslova koje je vidjela u ponedjeljak na domaćim portalima, poput onih o osobi koja je preminula zbog žvakanja droge tijekom policijskog ispitivanja te mještanima u Međimurju koji su prebili policajca, i pitala kako se osjećamo preplavljeni tom dominacijom negativnih vijesti.

Haagerup i Bro rekli su da konstruktivno novinarstvo nije zamjena za tradicionalno novinarstvo, već dodatak, ali su i istaknuli da istraživanja pokazuju da je ljudima dosta brzih, kratkih i crnih vijesti koje se fokusiraju na pitanje tko je kriv. Umjesto toga, konstruktivno novinarstvo identificira probleme u društvu i onda pronalazi rješenja. Haagerup je kazao da su neki mediji u Danskoj koji su bili na rubu bankrota uspjeli podići čitanost i zaposliti nove osobe baš konstruktivnim pristupom temama. Dakle nije posrijedi samo pitanje morala, već i konkretne ekonomske koristi za medije.

'U Danskoj su političari različitih stranaka desetljećima htjeli imati prvu generaciju mladih koji ne puše. Potom je jedno istraživanje pokazalo da 20 posto mladih u Danskoj puši te su mediji počeli tražiti krivca, a ministar zdravstva se izvlačio da nije on kriv, već njegov prethodnik. No konstruktivno novinarstvo je bilo kada su novinari otišli u Norvešku istražiti kako je nama susjedna država uspjela smanjiti trend pušenja među mladima na jedan posto. Uspjeli su predstaviti pušenje kao gubitničko ponašanje i promijenili percepciju prema njemu. Potom su novinari opet razgovarali o tome s ministrom zdravstva i željeli su doznati što mi možemo učiniti po tom pitanju. Ne moramo nužno kopirati Norvešku, ali sama činjenica da su oni uspjeli daje nadu i pokazuje da je taj cilj izvediv', opisao je Haagerup jedan od primjera konstruktivnog novinarstva nauštrb tradicionalnog pristupa.

Stanje u Hrvatskoj

Prisjetio se da je sve to krenulo početkom 2000-ih godina i da su ga kolege na početku čudno gledali. No njegovo inzistiranje na tome da novinarstvo treba graditi mostove u društvu, a ne kopati rovove u njemu, naposljetku se isplatilo te osim što je danas jedan od najcjenjenijih novinara u Danskoj, ujedno je čelnik Konstruktivnog instituta, a on ovaj koncept novinarstva predstavlja diljem svijeta.

'Vjerojatno znate to bolje od mene, ali putovali smo po Africi, Americi i Europi te su problemi svugdje isti, a to je da ljudi gube povjerenje u medije. Izgubili smo monopol na pričanje priča, ali pitanje je kome možete vjerovati. Novinarstvo je na raskrsnici te će ili umrijeti ili će se ponovno izumiti jer nam kao javnosti nikada više nego danas nije bilo potrebno neovisno novinarstvo da dokumentira probleme i uputi na potencijalna rješenja (...) gledao sam neke medije u Hrvatskoj i imate dosta pristranog novinarstva koje podupire ili Vladu ili opoziciju. Imate i dosta priča koje primarno pokušavaju privući oglašivače i ne daju nužno pravu sliku stvarnosti', usporedio je Haagerup u razgovoru s novinarima razlike i sličnosti hrvatske novinarske scene s ostatkom svijeta.

'Još moramo istraživati što funkcionira, a što ne'

Akademski istraživač Bro prisjetio je da je 1996. godine na studijskom putovanju u SAD prvi put primijetio ono što se tamo zove građansko novinarstvo. Kada je kasnije krenuo razgovarati s Haagerupom, odmah se prisjetio svojeg američkog iskustva, napominjući da mu je ta vrsta novinarstva otvorila oči.

Dok Bro kao sveučilišni profesor uči svoje studente konstruktivnom novinarstvu, ističe da obrazovanje ne trebaju samo oni koji tek ulaze u ovu profesiju, već i oni koji su već u njoj. Ipak, iako se ova forma razvija praktički od početka 21. stoljeća, mnoge stvari još su nepoznate i njihovim pionirima.

'Studente učim, nadam se i inspiriram da se bave konstruktivnim novinarstvom, ali isto tako istraživače na daljnje istraživanje što funkcionira, a što ne u njemu. Moramo imati više istraživanja kako bismo doznali gdje konstruktivno novinarstvo najbolje djeluje, a gdje ga trebamo više razvijati (...), ali ako se ne promijene i ne nauče nešto novo i sami urednici, moji studenti neće imati posao. (...) Fokus na probleme, konflikte i kaos deprimira i potiče ljude da nađu druge priče drugdje pa izbjegavaju vijesti. (...) Ali ako svoj pristup ne promijene i urednici, moji studenti neće imati gdje raditi', rekao je, između ostalog, profesor Bro.

Rakić o medijima: 'Svi se natječu da budu prvi, a to je posao agencija'

Danskim autorima u razgovoru se pridružila i doajenica hrvatskog novinarstva Mirjana Rakić. Iako navodi da je nezadovoljna trenutačnom medijskom situacijom, ostaje optimistična da će mlade generacije novinara, koji pokazuju velike ambicije i ideje za rad u novinarstvu, donijeti pozitivne promjene. No, kako kaže, uredništvo u zadnjih 15 godina košta kvalitetu novinarstva te smatra da njihov pristup i pokazivanje 'kako se posao radi' potiče mlade da napuste profesiju.

'Istraživačkog novinarstva je malo jer je to svima preskupo. Neku stvar ne možete temeljito obraditi u 15 minuta. Svi se trude biti prvi, ali u čemu? Nekad su agencije trebale biti prve, a novinari su bili oni koji su o tim stvarima znali više i koji su čitateljima, gledateljima dali perspektivu i što to znači', požalila se Rakić, navodeći da je aktualna situacija zastrašujuća.

Kritika konstruktivnog novinarstva: Opasnost od strateškog komuniciranja?

Među uzvanicima je bilo puno novinara, ali i studenata novinarstva. Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, poručio je okupljenima da su knjige dvojice danskih autora, kao i njihove kolegice Cathrine Gyldensted, koja se bavi elementima pozitivne psihologije u konstruktivnom novinarstvu, podijeljene fakultetima, knjižnicama i drugim institucijama.

Međutim, dok se konstruktivno novinarstvo razvija ne samo u Danskoj, nego i diljem svijeta, ni ono samo nije prošlo bez kritika. Stoga smo Haagerupa upitali za komentar na kritike da konstruktivno novinarstvo i njegovo nuđenje rješenja može zasjeniti razliku između novinarstva i strateškog komuniciranja, kojim različite tvrtke i akteri iznose samo one informacije kojima mogu ostvariti neki svoj zadani cilj i pobrinuti se da zvuče dobro.

'Jako smo konzervativni u novinarstvu. Mislimo da volimo nove stvari, ali zapravo mrzimo promjene. Ako nas netko kritizira, ne volimo to. No mislim da sam sretan što sam bio novinar i mislim da je to najvažniji posao u demokraciji, ali morate biti samokritični. Ako ste sredovječna osoba te niste voljni skinuti odjeću i vidjeti posljedice na svom tijelu, nastavit ćete previše jesti. Dakle moramo biti kritični prema sebi. Nije dobro sve što radimo', odgovorio je Haagerup na upit tportala na događaju na kojem se, između ostalog, zaključilo da konstruktivno novinarstvo može vratiti povjerenje javnosti u medije, ali da se još treba istraživati što u njemu funkcionira, a što ne.