Novinari redovno izvještavaju što se događa i koji problemi muče naše društvo i čitav svijet. Međutim, iako se redovno izvještava o problemima, novinarstvo puno rjeđe nudi potencijalna rješenja tih problema. No, upravo su fokus na rješenja, i orijentacija prema budućnosti glavne perspektive tzv. 'konstruktivnog novinarstva', pristupa koji je dobio veliki zamah u ranim 2010-ima, otkako ga je prvi puta predložio i opisao jedan od najcjenjenijih danskih novinara 21. stoljeća, Ulrik Haagerup.

Upravo je Hageerup, u društvu profesora novinarstva na Sveučilištu Južne Danske i jednom od najcjenjenijih glasova akademskog istraživanja novinarstva, Petera Broa, u zagrebačkom Kinu Urania u ponedjeljak predstavio knjige o konstruktivnom novinarstvu koje je na hrvatskom objavila i prevela platforma za provjeru informacija Točno tako.

Haagerup je autor knjige 'Konstruktivne vijesti' u kojima priča kako se ova vrst novinarstva može spasiti medije i demokraciju u koje sve više opada povjerenje. Profesor Bro, autor je knjige 'Konstruktivno novinarstvo: preteče, načela i praksa' koje daje čitatelju više informacija o tome kako prakticirati ovu vrstu novinarstva umjesto tradicionalne oblike novinarstva na koje smo navikli.

Umjesto tko je kriv, pogledajte je li negdje netko riješio problem

Moderatorica predstavljanja dvojice danskih autora, Morana Kasapović, nabrajala je punoj dvorani neke od naslova koje je vidjela u ponedjeljak na domaćim portalima, poput onih o osobi koja je preminula od žvakanja droge tijekom policijskog ispitivanja, mještana u Međimurju koji su prebili policajca i pitala kako se zbog njih osjećamo zbog dominacije negativnih vijesti.

Haagerup i Bro su istaknuli da konstruktivno novinarstvo nije zamjena za tradicionalno novinarstvo, već dodatak, ali su i istaknuli da istraživanja pokazuju da je ljudima dosta brzih, kratkih i crnih vijesti koje se fokusiraju na pitanje tko je kriv. Umjesto toga, konstruktivno novinarstvo identificira probleme u društvu i onda pronalazi rješenja. Hageeerup je istaknuo da neki mediji u Danskoj koji su bili na rubu bankrota su uspjeli dignuti čitanost i zaposliti nove osobe kroz konstruktivni pristup temama. Dakle, nije posrijedi samo pitanje morala već i konkretne ekonomske koristi za medije.

'U Danskoj su političari različitih stranaka desetljećima htjeli imati prvu generaciju mladih koji ne puše. Potom je jedno istraživanje pokazalo da 20 posto mladih u Danskoj puši te su mediji počeli tražiti krivca, a ministar zdravstva se izvlačio kako nije on kriv nego njegov prethodnik. No, konstruktivno novinarstvo je bilo kada su novinari otišli u Norvešku gdje su vidjeli i istražili kako je nama susjedna država uspjela smanjiti trend pušenja među mladima na jedan posto. Uspjeli su učiniti pušenje gubitničkim ponašanjem i promijenili percepciju prema njemu. Potom su novinari opet razgovarali o tome s ministrom zdravstva i pitali što mi možemo učiniti po tome. Ne moramo nužno kopirati Norvešku, ali sama činjenica da su oni uspjeli, daje nadu i pokazuje da je taj cilj izvediv', opisao je Haagerup jedan primjer konstruktivnog novinarstva nauštrb tradicionalnog pristupa.

Stanje u Hrvatskoj

Prisjetio se kako je sve krenulo početkom 2000-ih godina i da su ga kolege na početku gledale čudno. No, njegovo inzistiranje da novinarstvo treba graditi mostove u društvu, a ne kopati rovove u društvu se naposljetku isplatilo te osim što je danas jedan od najcjenjenijih novinara u Danskoj, ujedno je i čelnik Konstriktuvnog instituta koji ovaj koncept novinarstva predstavlja diljem svijeta.

'Vjerojatno znate to bolje od mene, ali putovali smo po Africi, Americi i Europi, ali problemi su svugdje isti, a to je da ljudi gube povjerenje u medije. Izgubili smo monopol na pričanje priča, ali pitanje je kome možete vjerovati. Novinarstvo je na raskrsnici gdje će ili umrijeti ili će se ponovno izumiti jer nam nikada kao javnosti nije bilo potrebno neovisno novinarstvo više nego danas da dokumentira probleme i uputi na potencijalna rješenja (...) gledao sam neke medije u Hrvatskoj i imate dosta pristranog novinarstva koje podupire ili Vladu ili opoziciju. Imate i dosta priča koje primarno pokušavaju privući oglašivače i ne daju nužno pravu sliku stvarnosti', usporedio je Hageerup u razgovoru s novinarima razlike i sličnosti hrvatske novinarske scene s ostatkom svijeta.

'Još moramo istraživati što funkcionira, a što ne'

Akademski istraživač Bro se prisjetio da je 1996. godine na studijskom putovanju u SAD prvi puta primijetio ono što se tamo zove građansko novinarstvo. Kada je kasnije krenuo pričati s Hageerupom, odmah se prisjetio svojeg američkog iskustva napominjući da mu je ta vrsta novinarstva, otvorila oči.

Dok Bro kao sveučilišni profesor uči svoje studente konstruktivnom novinarstvu, ističe da obrazovanje ne trebaju samo oni koji tek ulaze u ovu profesiju, već i oni koji su već u njoj. Ipak, iako se ova forma razvija praktički od 21. stoljeća, mnoge stvari su još nepoznate i njihovim pionirima.

'Studente učim, nadam se i inspiriram da se bave konstruktivnim novinarstvom, ali isto tako i istraživače na daljnje istraživanje što funkcionira, a što ne u njemu. Moramo više istraživanja kako bismo doznali gdje konstruktivno novinarstvo najbolje djeluje, a gdje ga trebamo više razvijati (...) , kako se baviti konstruktivnim novinarstvom, ali ako se promijene i ne nauče nešto novo i sami urednici, moji studenti neće imati posao. (...) Fokus na probleme, konflikte i kaos deprimira i potiče ljude da našu druge priče drugdje pa izbjegavaju vijesti. (...) ali, ako svoj pristup ne promijene i urednici, moji studenti neće imati gdje raditi, rekao je između ostalog profesor Bro.

Rakić o medijima: 'Svi se natječu da budu prvi, a to je posao agencija'

Danskim autorima se u razgovoru pridružila i doajenica hrvatskog novinarstva Mirjana Rakić. Iako navodi da je nezadovoljna trenutačnom medijskom situacijom, ostaje optimistična da će mlade generacije novinara koji pokazuju velike ambicije i ideje za rad u novinarstvu donijeti pozitivne promjene. No, kako kaže, uredništvo zadnjih 15 godina košta kvalitetu rada te smatra da njihov pristup i pokazivanje 'kako se posao radi' potiče mlade da napuste profesiju.

'Istraživačkog novinarstva je malo jer je to svima preskupo. Neku stvar ne možete temeljito obraditi u 15 minuta. Svi se trude biti prvi, ali u čemu? Nekad su agencije trebale biti prve, a novinari su bili oni koji su o tim stvarima znali više i koji su tim čitateljima, gledateljima dati perspektivu i što to znači', požalila se Rakić navodeći da je aktualna situacija zastrašujuća.

Kritika konstruktivnog novinarstva: Opasnost od strateškog komuniciranja?

Među uzvanicima je bilo i puno novinara, ali i studenata novinarstva. Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije poručio je okupljenim da su knjige dvojice danskih autora kao i njihove kolegice Catherine Gyldensten koja se elementima pozitivne psihologije u konstruktivnom novinarstvu podijeljene fakultetima, knjižnicama i drugim institucijama.

Međutim, dok se konstruktivno novinarstvo razvija ne samo u Danskoj nego i diljem svijeta, tako ni ove ideje nisu prošle bez kritika. Stoga smo Haagerupa za komentar na kritike da konstruktivno novinarstvo i pričanje o rješenjima može zasjeniti razliku između novinarstva i strateškog komuniciranja (kojim različite tvrtke i akteri govore stvari samo kako bi ostvarile neki sebi zadani cilj i pobrinule se da zvuče dobro).

'Vrlo smo konzervativni u novinarstvu. Mislimo da volimo nove stvari, ali ustvari mrzimo promjene. Ako nas netko kritizira, ne volimo to. No, mislim da mi je sreća što sam bio novinar i mislim da je to najvažniji posao u demokraciji, ali morate biti samokritični. Ako ste sredovječna osoba i niste voljni skinuti odjeću i gledati posljedice na vašem tijelu nastavit ćete previše jesti. Dakle, moramo biti kritični prema sebi. Nije sve što radimo dobro', odgovorio je Haagerup na upit tportala na događaju gdje se između ostalog, zaključilo da konstruktivno novinarstvo može vratiti povjerenje javnosti u medije, ali da se još treba istraživati što funkcionira, a što ne.