Danci su genijalci za televiziju. Još od globalnog uspjeha serije 'Ubojstvo', koja je doživjela i (vrlo dobar) američki remake i zapravo pokrenula val globalnog obožavanja takozvanog nordijskog noirea, traje rasprava o tome kako im to uspijeva. Činjenica da je sve to još k tome poteklo s danske javne televizije, a ne iz nekog komercijalnog bunara para kao što su američke kabelske postaje ili streaming platforme - dodatno je pojačala tu raspravu. Govorilo se i o tome kako jedna javna televizija uspijeva balansirati budžet između svoje informativno-edukativne i zabavne funkcije da bi mogla snimati takve blockbustere od serija, ali i o tome da komercijalci sigurno nikad ne bi snimili nešto toliko profinjeno i produhovljeno i duboko jer puca njima patka za sve to ako na odjavnoj špici ne procure pare k'o na pipi od zlata.

No najnoviji danski hit snimljen za Netflix, serija 'Rezervat', globalno poznatija po engleskom naslovu 'Secrets We Keep', apsolutno potire ovu zadnju tvrdnju o tome da se danska TV-serijska genijalnost ne da pretočiti u komercijalne vode. Sad, je li to zato što je u međuvremenu nordic noir postao notorna pop-kulturna činjenica i žanr čiji se zakoni poštuju zato što se već vidjelo da donose i popularnost i pare - ili je pak Netflix odlučio biti profinjen, produhovljen i duhovan - ostavit ću vama na procjenu.

I ovaj je put riječ o krimi-drami, možda na momente i trileru, ali je, kao i inače u nordijskom noireu, velik naglasak na drami i svim slojevima međuljudskih i društvenih odnosa koji stoje iza priče o samom zločinu koji se obrađuje u seriji. Moglo bi se čak i reći da je ovo izvrstan primjer analize socijalnih razdora između bogatih i siromašnih, 'domaćih' i 'stranih' te utjecaja koji to ima na privatne, međuljudske odnose.

Luksuz i treći svijet

Priča počinje jednostavno. Dvije bogate obitelji žive u bogatom predgrađu Kopenhagena, u fenomenalno dizajniranim kućama sa svim živim što si sirotanović s Balkana može zamisliti kao luksuz. U obje obitelji oba su roditelja zaposlena i uspješna, sjede u ostakljenim gradskim uredima kao da lebde nad vodenim putevima Kopenhagena i prekrasnim brodićima koji po njima pluže. Obje obitelji imaju i djecu - svaka po jednog sina u ranim tinejdžerskim godinama, a jedna i sasvim malenu kćer. Dakako, sa svom tom djecom i uspješnim karijerama, potrebna im je pomoć u kući, što znači da obje obitelj imaju zaposlene au pair, odnosno mlade žene koje im pomažu po kući i s djecom. I u jednoji u drugoj obitelji to su Filipinke. Ruby radi za Katarinu i Rasmusa, a Angel za Ceciliju i Mikea.

Jednoga dana, nakon zajedničke večere obje obitelji, Ruby - ona koja radi za Katarinu - obrati se Ceciliji i kaže joj da joj mora nešto reći i da ne može više nastaviti raditi za Katarinu i Rasmusa. Cecilija, koja je inače draga i simpatična žena, kaže joj da se ne bi miješala i neka to riješi sa svojim poslodavcima. Sljedećeg dana Ruby nestaje. Sve upućuje na to da joj se dogodilo nešto zbilja loše. I Cecilija i Katarina se zabrinu. Cecilija iz humanih razloga, a Katarina zato što je nervira situacija u kojoj joj se nitko neće moći brinuti za sina. Tu se odmah vidi razlika između te dvije žene, a do kraja serije vidjet će se još više. No do kraja serije vidjet će se i socijalna dimenzija preslikana na međuljudske odnose po kojoj će se vidjeti i koliko su slične.

Uglavnom, sad se tu pokreće policijska istraga, policiju - osim same policajke kojoj je dodijeljen slučaj - baš previše ne boli ona stvar za cijelu priču jer ne'š ti Filipinke, pa se cijeloj istrazi pridružuje zabrinuta Cecilija. Ispostavlja se da je nestala Ruby bila trudna, a svećenik iz crkve koju je pohodila otkriva im da je bila i silovana. Sumnja odmah pada na članove obitelji, posebice bogate i uspješne alfa-očeve.

Život iza fasade bogatstva. I siromaštva

I sad, svašta se tu zbiva, svašta otkriva, ima užasno mračnih priča koje prizivaju sjećanje na traumatičnu seriju 'Adolescencija', ima i tipičnih krimi zapleta i trilerskih momenata, ali ono što najviše fascinira jest fina, ali zamjetna nit koja se provlači kroz cijelu seriju. Filipinke. Au pair. Mlade žene koje su došle iz siromašne zemlje kako bi se za novac brinule za tuđe obitelji dok napuštaju svoje. Žene u ranjivom položaju koje se, čak i kad naiđu na obitelji koje ih tretiraju lijepo i s poštovanjem, de facto smatra robljem koje je stiglo zato da svojim gospodarima služi za sve. Baš za sve.

Povlaštene obitelji u prekrasnim kopenhagenskim kućama žele samo biti okružene ljepotom, svojim uspjesima i umivenim licima vlastite djece dok stasaju u ljude jednake ljepote i uspjeha kao što je i njihov. Sav napor, sva prljavština, sve ribanje podova i skupljanje dreka - doslovnog i metaforičkog - prepušta se nekome drugome. Nekome s takozvanog globalnog Juga (socijalna i ekonomska, ne nužno i geografska kategorija), tko mora biti sretan što mu se uopće pružila prilika na ubavom, uglancanom globalnom Sjeveru. A ako pritom izginu - ah, šta se tu može. Nikome nije drago, ali bolje oni nego mi.

Takvim se načinom života, takvom filozofijom, koja možda ostaje skrivena iza ljubaznosti, uglađenosti i prosvijećenih stavova lijepe i bogate klase 'Rezervata' - odgajaju i djeca, koja takav stav usvajaju praktički s majčinim mlijekom. I takvo usvajanje oblikuje novu generaciju, novu djecu, nove tinejdžere i nove ljude koji su spremni na sve i svašta da bi zadržali svoj položaj - ljepotu i lakoću s pozadinskim mrakom na koji se najbolje ne obazirati. A sad, Filipinka više ili Filipinka manje - šta'š. Netko se mora i žrtvovat. Ponekad i doslovno.

'Rezervat' je serija koja nam kroz svoju krimi priču s lijepim krajolicima i kućama otkriva tu prljavu i mračnu istinu. I doista vas tjera da stanete i razmislite o svemu tome, čak i ako niste osoba koja se nonšalantno koristi riječima kao što su 'globalni Jug', 'izrabljivanje', 'neokolonijalizam' i slično. Osjetit ćete sve ono što te velike riječi konkretno znače. I zato je ovo, unatoč pomalo nejasnom krimi raspletu koji je naljutio mnoge gledatelje, doista uspješan transfer danske TV-genijalnosti na komercijalni streaming.