Nova geološka istraživanja pokazala su da je malo vjerojatno kako oltarni kamen Stonehengea potječe iz sjeveroistočne Škotske. Njegovo podrijetlo i dalje nije poznato, a moguće je da je dopremljen iz nekog drugog dijela Škotske, sjeverne Engleske ili čak Irske.

Podrijetlo jednog od najzagonetnijih dijelova Stonehengea i dalje izmiče znanstvenicima. Geolozi su godinama istraživali škotska brda u potrazi za mjestom s kojeg oltarni kamen potječe, no novo istraživanje pokazuje da su možda tražili na pogrešnom području. Stručnjaci su 2024. godine, nakon analize zrnaca pješčenjaka iz oltarnog kamena, iznijeli pretpostavku da je dopremljen iz sjeveroistočne Škotske udaljene više od 640 kilometara od Stonehengea. Otkriće je izazvalo veliko zanimanje, među ostalim i zbog pitanja kako su neolitički ljudi uspjeli prevesti šest tona težak kamen na tako velikoj udaljenosti - možda saonicama ili brodom.

U istraživanje su se uključili dodatni stručnjaci iz Kanade, Italije, Švedske i Škotske. Proučavali su precizan sastav kamena, uključujući neinvazivna ispitivanja na samom lokalitetu te analizu osam fragmenata koji se čuvaju u muzejima. Na temelju prikupljenih podataka istraživači su krenuli u sjeveroistočnu Škotsku kako bi usporedili sastav oltarnog kamena s tamošnjim geološkim formacijama.

Analiza nije pronašla podudaranje

Nick Pearce, profesor emeritus geokemije na Sveučilištu Aberystwyth, potragu je opisao kao traženje igle u plastu sijena. Područje koje treba istražiti obuhvaća tisuće četvornih kilometara, pa je jedini način sustavno prikupljanje uzoraka na terenu. Istraživači su prikupili oko 70 uzoraka, odnijeli ih u laboratorije i analizirali. Rezultati upućuju na to da oltarni kamen vjerojatno ne potječe iz sjeveroistočne Škotske.

Duncan Pirrie, profesor emeritus na Sveučilištu Južnog Walesa i voditelj istraživanja, zaključio je da je takvo podrijetlo vrlo malo vjerojatno. Također je utvrđeno da kamen sigurno ne potječe iz južne Britanije.

Kao moguća područja podrijetla sada se razmatraju drugi dijelovi Škotske, sjeverna Engleska, a možda i Irska.

Pirrie je istraživanje opisao kao najopsežniju geološku analizu oltarnog kamena dosad. Kombinacijom različitih analitičkih metoda znanstvenici su dobili najjasniju sliku njegova sastava, ali nijedna dosad ispitana lokacija ne pokazuje sva potrebna podudaranja.

Bolje razumijevanje neolitika

Iako potraga još nije dala konačan odgovor, istraživači smatraju da je isključivanje mogućih lokacija važan dio procesa. Svako područje koje se može odbaciti sužava prostor potrage i približava ih mjestu s kojeg je kamen krenuo na put prema Stonehengeu. Mike Pitts, stručnjak za Stonehenge koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da bi utvrđivanje podrijetla oltarnog kamena bilo iznimno važno za razumijevanje ljudi koji su ga premjestili. Takvo bi otkriće omogućilo bolje razumijevanje krajolika i svijeta u kojem su živjeli te načina na koji su organizirali prijevoz golemog kamena.

Istraživanje pod naslovom Searching for the origin of the Stonehenge altar stone objavljeno je u časopisu Journal of the Geological Society. Znanstvena potraga se nastavlja, a podrijetlo oltarnog kamena zasad ostaje neriješena zagonetka, piše Guardian.