Prijestupnu sekundu zamijenit će takozvani prijestupni sat, no to ne znači da ćemo uskoro pomicati kazaljke za dodatnih sat vremena. Nova pravila dopuštaju da se između službenog vremena i onoga koje se temelji na Zemljinoj rotaciji postupno nakupi razlika do jednog sata. Za to bi mogle trebati tisuće godina, piše Guardian.

Odluku je donijela Opća konferencija za utege i mjere (CGPM), međunarodno tijelo koje odlučuje o mjernim jedinicama i standardima, uključujući mjerenje vremena. Nova pravila počet će se primjenjivati 20. svibnja 2027. godine.

'Nakon 30 godina rasprave, prijestupna sekunda ustupa mjesto prijestupnom satu', rekao je Setnam Shemar, znanstvenik iz britanskog Nacionalnog fizikalnog laboratorija (NPL). Objasnio je da će promjena smanjiti rizike za sustave i infrastrukturu koji ovise o točnom vremenu, a zadržati vezu između svjetskog vremenskog standarda i Zemljine rotacije.

Zašto smo dodavali sekunde?

Službeno vrijeme mjerimo atomskim satovima, koji su iznimno precizni i stabilni. Zemlja se, međutim, ne okreće uvijek jednakom brzinom. Na njezinu rotaciju utječu procesi u unutrašnjosti planeta, kretanje oceana i atmosferske struje.

Zato se vrijeme koje pokazuju atomski satovi postupno razilazi s vremenom određenim Zemljinom rotacijom. Stručnjaci su tu razliku dosad ispravljali prijestupnim sekundama: od 1972. dodali su ih ukupno 27 kako bi koordinirano svjetsko vrijeme (UTC) zadržali usklađenim s okretanjem planeta. Kada se doda prijestupna sekunda, jedna minuta traje 61 sekundu. Ljudima ta razlika prolazi gotovo neprimjetno, ali računalnim sustavima može stvoriti ozbiljne probleme.

Shemar podsjeća da nakon dodavanja sekunde 2012. godine neki operacijski sustavi nisu mogli obraditi minutu od 61 sekunde. Poslužitelji su se zamrzavali, a internetske usluge postajale nedostupne. Probleme su imali Reddit i LinkedIn, a kasnili su i Qantasovi letovi.

Što ako minuta potraje samo 59 sekundi?

Stručnjake brine mogućnost da bi prvi put morali oduzeti jednu sekundu, pa bi minuta trajala samo 59 sekundi.

Iako se Zemljina rotacija dugoročno usporava, posljednjih godina planet se počeo okretati brže. Nastavi li se takvo kretanje, usklađivanje vremena moglo bi zahtijevati negativnu prijestupnu sekundu. Jedna bi minuta tada trajala 59 sekundi.

Takva korekcija nikada nije provedena, pa dio softvera možda nije ni testiran za nju. Provjera i prilagodba međusobno povezanih sustava diljem svijeta zahtijevale bi velika ulaganja. U usvojenoj rezoluciji navodi se procjena stručnjaka da vjerojatnost potrebe za negativnom prijestupnom sekundom doseže 30 posto do 2035. godine, a taj je rizik ubrzao promjenu pravila.

Precizno usklađivanje vremena ključno je za telekomunikacije, satelitsku navigaciju, financijske transakcije i elektroenergetske mreže. Ako različiti sustavi korekciju provedu u različitim trenucima ili je pogrešno obrade, mogu izgubiti međusobnu usklađenost.

Korekcija ostaje dalekim generacijama

Ukidanje prijestupnih sekundi godinama je izazivalo prijepore. Ujedinjeno Kraljevstvo ranije se protivilo promjeni zbog veze s vremenom po Greenwichu dok je Rusija upozoravala na mogući utjecaj na svoj satelitski navigacijski sustav Glonass.

Novu odluku podržao je Christian Bizouard, direktor IERS-ova centra u Parizu koji prati Zemljinu rotaciju i najavljuje prijestupne sekunde. Ipak, smatra da se njome pitanje sljedeće korekcije vremena prepušta ljudima u dalekoj budućnosti.

'To je svojevrsna filozofska rasprava jer, ako dođe do prijestupnog sata, to neće biti još jako, jako dugo', rekao je i dodao: 'Ono što radimo jest odgađanje odluke.'