Manje od dvije godine nakon uspješnog lansiranja Sputnika 1, Sovjetski Savez je poslao svemirsku letjelicu na Mjesec. Misija 'Luna 2' je izvedena u vrijeme intenzivne svemirske utrke između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država, kada se svaki uspjeh posebno slavio.

Stoga ne iznenađuje da nekoliko neuspješnih pokušaja nije obeshrabrilo Sovjete, već ih potaknulo da stvaraju i šalju nove sonde u svemir. Napokon im je to uspjelo kad su sondu 'Luna 2' lansirali na izravnu putanju prema Mjesecu i ostvariti, ono što će poslije biti poznato kao 'povijesni kontakt'.

Lansiranje prema Mjesecu

'Luna 2' lansirana je 12. rujna 1959. s kozmodroma Bajkonur pomoću rakete Luna 8K72. Letjelica je imala masu oko 390 kilograma, a njezina je misija bila relativno jednostavna: dosegnuti Mjesec i ostvariti kontrolirani udar u njegovu površinu.

Bio je to šesti sovjetski pokušaj ostvarivanja udara u Mjesec. Prethodne misije završile su neuspjehom, dok je 'Luna 1' početkom iste godine prošla pokraj Mjeseca i postala prva letjelica koja je dosegnula brzinu oslobađanja od Zemljine gravitacije te ušla u orbitu oko Sunca, ali nije pogodila svoj cilj.

'Luna 2' slijedila je izravnu putanju prema Mjesecu i na putu odašiljala podatke znanstvenicima na Zemlji. Gornji stupanj rakete ispustio je kilogram natrijeva plina kako bi se oblak i putanja misije mogli pratiti sa Zemlje teleskopima. NASA navodi da je kilogram natrija ispušten na udaljenosti od oko 156.000 kilometara od Zemlje.

Povijesni udar

'Luna 2' udarila je u Mjesečevu površinu više od 30 sati nakon lansiranja, 13. rujna 1959. u 22.02 po tadašnjem hrvatskom vremenu. U Moskvi je već bio 14. rujna, zbog čega se u izvorima pojavljuju različiti datumi udara. Udar se dogodio u području blizu Mare Imbrium, odnosno u blizini kratera Aristillus, Archimedes i Autolycus. Time je postala prvi objekt ljudske izrade koji je ostvario fizički kontakt s drugim nebeskim tijelom.

Udar je označio veliki uspjeh sovjetskog svemirskog programa dok se njezina misija smatra jednom od ključnih prekretnica ranog razdoblja istraživanja svemira.

Zanimljiv detalj bio je i način na koji su Sovjeti željeli ostaviti svoj trag na Mjesecu. 'Luna 2' nosila je posebne 'kugle' tzv. 'sferne zastavice', predmete koji su podsjećali na nogometnu loptu, a sastojali su se od metalnih zastavica sa sovjetskim simbolima i oznakama, koje su trebale biti raspršene prilikom udara. Na taj je način misija imala i snažnu propagandnu dimenziju, što je bilo posebno važno u tadašnjoj svemirskoj utrci.

Kada je posjetio SAD nakon udara 'Lune 2', sovjetski premijer Nikita Hruščov uručio je predsjedniku Dwightu Eisenhoweru repliku 'kugle' koja se danas čuva u Predsjedničkoj knjižnici i muzeju Eisenhower u Abileneu u Kansasu, dok se kopija nalazi u Kansas Cosmosphereu u Hutchinsonu u Kansasu.

Što je 'Luna 2' otkrila?

Luna 2 nije bila samo demonstracija tehnološke moći. Na sebi je nosila niz znanstvenih instrumenata, među kojima su bili magnetometar, detektori zračenja, Geigerovi brojači i drugi instrumenti za proučavanje okoliša kroz koji je prolazila.

Jedan od važnih rezultata misije upravo je bio podatak da Mjesec nema globalno magnetsko polje i radijacijske pojaseve kakvi postoje oko Zemlje. Instrumenti 'Lune 2' također su omogućili proučavanje čestica i zračenja u prostoru između Zemlje i Mjeseca.

Početak nove ere istraživanja Mjeseca

Uspjeh 'Lune 2' otvorio je put nizu novih sovjetskih misija prema Mjesecu. Samo nekoliko tjedana kasnije, 'Luna 3' izvela je još jedan povijesni pothvat – snimila je prve fotografije njegove dotad nepoznate udaljene strane.

'Luna 2' tako je postala mnogo više od jedne svemirske sonde. Bila je dokaz da čovječanstvo može poslati objekt izvan Zemlje i precizno ga usmjeriti prema drugom nebeskom objektu. Njezin je udar označio početak razdoblja u kojem će Mjesec postati glavni cilj svemirskih istraživanja, a nekoliko godina poslije i poprište najvećeg pothvata svemirske utrke – slijetanja ljudi na njegovu površinu.

Iako je 'Luna 2' svoju misiju završila udarom u Mjesec, njezino mjesto u povijesti ostalo je nepromijenjeno: bila je 'prva letjelica ljudske izrade koja je stigla do površine drugog nebeskog tijela'.