VELIKI PRONALASCI

Što je obilježilo svijet umjetnosti u 2013.

  • Autor: Sanja Fligić
  • Zadnja izmjena 23.12.2013 13:43
  • Objavljeno 23.12.2013 u 13:43
  • +3

Svijet umjetnosti u 2013.

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Godina 2013. u svijetu umjetnosti prošla je u znaku velikih pronalazaka, konačnog razrješavanja velikih pljački umjetnina, vrtoglavih iznosa postignutih na aukcijama i aktivizma koji se profilirao kao važna umjetnička muza današnjice

Godinu u zalazu u svijetu umjetnosti bez dileme obilježili su značajni pronalasci, kako oni vezani uz rješenja misterioznih krađi umjetnina, tako i slučajna otkrića već zaboravljenih radova.

Tako je 2013. napokon razriješena prošlogodišnja velika pljačka nizozemske galerije Kunsthal iz koje su ukradena remek-djela slikarstva, među kojima slike Pabla Picassa, Luciana Freuda i Claudea Moneta. Krivci dolaze iz Rumunjske, no unatoč uspješnom pronalasku kradljivaca, priča je mjesto sretnoga dobila crnohumorni završetak. Naime, majka Radua Dogarua, predvodnika pljačkaškog trojca, u želji da spasi sina, neka je djela spalila u pećnici i tako u dim pretvorila slike iznimne vrijednosti, a sebe lansirala na naslovnice diljem svijeta. Zahvaljujući činu zabrinute majke rumunjski redatelj Tudor Giurgiu najavio je snimanje filma prema događaju.

Zanimljivo je da je i lani jedno umjetničko djelo palo kao žrtva dobre namjere, i to u sada već proslavljenom slučaju Cecilie Gimenez, 81-godišnje starice koja je samoinicijativno 'restaurirala' fresku Ecce Homo u seoskoj crkvi blizu španjolskog grada Zaragoze i stvorila viralni hit.

Nakon godina zaborava u stanu 80-godišnjeg Corneliusa Gurlitta u Münchenu nedavno je pronađeno nešto više od 1400 umjetničkih djela, među kojima Pabla Picassa, Henrija Matissea, Marca Chagalla, Paula Kleeja i drugih slavnih umjetnika. On ih je naslijedio od svoga oca, poznatoga kolekcionara Hildebranda Gurlitta koji ih je nabavio zahvaljujući suradnji s nacistima. Veći dio zbirke dio je nacističkog plijena, između ostaloga djela ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma i kubizma, pravaca što ih je Adolf Hitler nazvao 'izopačenima'.

Valja spomenuti i otkriće još jednog, dosad nepoznatog djela Leonarda da Vincija. Zahvaljujući metodi određivanja starosti materijala pomoću radioaktivnog izotopa ugljika, potvrđeno je da je portret talijanske plemkinje Isabelle d’Este naslikan u razdoblju između 1460. i 1650. godine te da je rad renesansnog majstora. Portret je godinama stajao zaključan u švicarskom sefu, smješten među 400 umjetničkih slika iz privatne obiteljske zbirke.

I dok je jedno Da Vincijevo djelo uspješno pronađeno, drugo je nadahnulo novu potragu. Istraživači od kolovoza tragaju za Mona Lisom te su u Firenci otvorili više stoljeća staru grobnicu tražeći ostatke koji bi mogli potvrditi identitet žene čiji je zagonetni osmijeh Da Vinci ovjekovječio.

Kad govorimo o 2013. nezaobilazna su imena dvije žene, umjetnice Marine Abramović i šeike Al-Majase bint Hamad al Thani.

Marina Abramović ove je godine skupila sredstva za otvaranje Instituta Marine Abramović, mjesta, kako sama ističe, koje će postati meka za umjetnike, znanstvenike, mislioce i sve koji su spremni podvrgnuti se višesatnim vježbama za čišćenje uma i tijela. Zbog svoje prisutnosti u medijima i statusa prave umjetničke zvijezde, kojoj nisu strana koketiranja sa svijetom showbusinessa, Abramović je nadahnula i sarkastične kritike. Tako se primjerice putem online kampanje MARFA skupljaju donacije za njeno umirovljenje.

Kći katarskog emira Al-Majasa bint Hamad al Tani na kupovinu umjetničkih djela od privatnih vlasnika i na dražbama troši godišnje oko milijardu dolara kako bi osigurala vrhunska umjetnička djela za muzeje u Dohi. U svojoj zbirci ima djela jednog od najvećih umjetnika prošlog stoljeća - Picassa, kao  kontroverznog suvremenog umjetnika Damiena Hirsta te brojnih drugih, a upravo je zbog svojih akvizicija zaslužila prvo mjesto na popisu sto najutjecajnijih osoba i institucija u svijetu kulture koju godišnje objavljuje časopis Artreview.

A upravo po astronomskim cijenama postignutim na aukcijama, poput primjerice 'Tri studije Luciana Freuda' Francisa Bacona koja je u samo šest minuta dosegla cijenu od 142 milijuna dolara na aukciji u New Yorku, pamtit ćemo 2013.

Unatoč izvjesnom oporavku tržišta umjetnina, ne suviše blistava aktualna politička i društvena situacija umjetnicima je poslužila kao muza. Najpoznatiji ulični umjetnik Banksy listopad je proveo u New Yorku, priuštivši stanovnicima tog grada svakodnevne akcije prilikom kojih se obračunao s nehumanim tretiranjem životinja, teroristima i narugao kapitalizmu.

Ruski umjetnik Piotr Pavlenski sve je odveo korak dalje te je u sklopu performansa genitalije čavlom prikovao uz tlo moskovskog Crvenog trga, da bi, kako kaže, ukazao na apatiju ruskog društva koje ne reagira na stanje u toj državi.

Pregled najvažnijih događanja u svijetu kroz fotografije pogledajte u fotogaleriji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!