izvrsni naslovi

Što čitati ovog ljeta? Donosimo nekoliko vrućih preporuka naših izdavača, o ovim će se knjigama još puno govoriti

23.07.2022 u 18:17

Bionic
Reading

Ljeto je pravo vrijeme za čitanje i nadoknađivanje propuštenog, pa za vas izdvajamo nekoliko preporuka naših izdavača. Riječ je o vrhunskim romanesknim, autobiografskim i publicističkim ostvarenjima stranih i domaćih autora, a sve su knjige nedavno objavljene i svježe iz tiska

U našem izboru donosimo žanr, autobiografiju, obiteljske sage, memoarske zapise i popularna znanstvena djela. Dakle, za svakoga ponešto. Pronađite nešto za sebe, ugasite telefon i prepustite se ovoga ljeta književnosti - jednom od najstarijih čovjekovih prijatelja.

Min Jin Lee: Pačinko (Hena Com)

Nakladnik Hena com objavio je ovih dana roman "Pačinko" korejsko-američke autorice Min Jin Lee, veliki svjetski hit ovjenčan brojnim priznanjima. Po ovome hit romanu je snimljena i odlična serija koja je u ožujku ove godine premijerno prikazana na AppleTV-u, a o toj je seriji nedavno pisala i naša filmska i TV kritičarka Zrinka Pavlić.

Riječ je o veličanstvenoj povijesno-obiteljskoj sagi o nekoliko naraštaja jedne korejske obitelji koja je 1933. emigrirala u Japan.

Višegeneracijska priča o korejskoj dijaspori u Japanu – zainichi Korejcima, koja se proteže od japanske okupacije Koreje 1910. do kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća, roman Pačinko je zanosan obiteljski narativ u kojemu nas Min Jin Lee sigurnom rukom vodi, kako zagušljivim uličnim tržnicama i siromašnim korejskim getima, tako i blještavim pačinko-salonima u kojima zveckaju fliperi i novac, i moćnim kriminalnim yakuza podzemljem, ispisujući raskošnu dramu o identitetskim i moralnim postavkama dvaju naroda na vjetrometini burnog dvadesetog stoljeća.

Prijevod na hrvatski potpisuje Mirna Čubranić.

Min Jin Lee (1968.) suvremena je američka autorica korejskoga podrijetla. Debitirala je 2007. godine djelom "Free Food for Millionaires", koje je postalo nacionalni bestseler. Njezin drugi roman "Pačinko" (2017.) dospio je u finale National Book Awarda za fikciju, osvojio nagradu Medici Book Cluba, te je ovjenčan i priznanjima kritike uglednih časopisa poput The Guardiana i The New York Timesa, Esquirea, Chicago Reviewa of Books i BBC-ja.

Velimir Visković: O drugima, o sebi (Naklada Ljevak)

Početni naslov ove knjige istaknutog enciklopedista i krležijanca bio je Sentimentalna arheologija, jer radi se upravo o tome: iz godinama nakupljanog taloga zaborava iskopani su predmeti, ljudi, događaji; očišćena je prašina i pokušava se predočiti kako je sve to izgledalo nekoć, kad su ti ljudi bili u zenitu kreativnosti...

Kroz ovu Viskovićevu biografiju defiliraju neka od najintrigantnijih imena hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća: Miroslav Krleža, Igor Mandić, Slobodan Šnjader, Stanko Lasić, Mani Gotovac, Dubravka Ugrešić...

Planirajući godinama ovu knjigu, Visković se opredjeljuje za formu u kojoj njegov život i zbivanja u njemu ne bi bili stavljeni u prvi plan – jer naši se životi ostvaruju u relaciji s drugima: pišući o drugima, možemo govoriti o sebi, o tome kako se životi drugih odražavaju u našim životima i koja je naša uloga u njihovim životima.

Ovo je knjiga literarnih zapisa, a ne historiografsko svjedočenje, čak i kad citira neke dokumente. Ponekad se događa u biografiji i da naiđemo na neki detalj koji ima veću emocionalnu nosivost, jer priča traži to, iako se ispostavlja kako je stvarnost ipak bila nešto drukčija.

Knjiga "O drugima, o sebi. Autobiografsko-memoarski zapisi" (381 str.) donosi mnogo zanimljive građe iz hrvatskoga kulturno-književnog života, a podijeljena je na 16 poglavlja - Moj direktor Krleža, Borhesovci i ja, Profesor Pranjić i priča o tome kako sam propao na fakultetu, Druženje s Mandićem, Izlet u Beograd s Mandićem, Godina kad je otišla Mani, S Mani, u Splitu, Dobri čovjek iz Staroga Grada, Prijatelj Nelko, Drugo lice akademika Batušića, Operativni urednik Cvitan, Crveni Šac, legenda šezdesetosme, Kakva žena, kakva biografija!, Enfant terrible hrvatske književnosti, Gojko dolazi Matoš-ekspresom, Apendiks: dva životna intervjua.

Semezdin Mehmedinović: Rat je i ništa se ne događa (Bodoni)

Čitali smo novu knjigu "Rat je i ništa se ne događa" bosanskog književnika Semezdina Mehmedinovića, zapise o ratu i iseljavanju koji pogađaju svakoga tko knjigu primi u ruke i dozvoli njezinoj intimi da ga preuzme. Ovaj književni dragulj zapravo je diptih knjiga koje su obilježile njegovo pisanje – "Sarajevo blues" i "Ruski kompjuter". Kao spoj dviju najvažnijih njegovih knjiga o ratu i imigraciji, služi i kao sjajan uvid u književni rad Semezdina Mehmedinovića za sve one koji ga do sada nisu bili u prilici čitati.

Djelo stiže nastavno na uspjeh njegove knjige "Me'med, crvena bandana i pahuljica" na američkom tržištu, koja je odmah nakon objavljivanja dobila izrazito pozitivne kritike medija, te je bila proglašena jednom od "must-read" knjiga prijevodne književnosti.

“Sarajevo blues i Ruski kompjuter su pojedinačno važne i jedinstvene knjige, ali u kombinaciji, kao Rat je i ništa se ne događa, nude nove načine da ih se čita, da se svjedoči emotivnoj i intelektualnoj evoluciji čovjeka i pisca čiji je život obilježen prvo ratom pa onda izmještenjem i koji mora da se izbori sa činjenicom da se sve promijenilo i da se ništa nije promijenilo. Kontinuitet i diskontinuitet su istovremeno i tragično prisutni u njegovom razumijevanju sebe i svijeta. Ali samo pisac Semezdinove veličine može da piše ne samo u tom procijepu nego i iz tog procijepa. Rat je i ništa se ne događa knjiga je o onima i za one koji više nikad neće biti kod kuće u svijetu, kojima je otud svaki detalj tog svijeta istovremeno dragocjen i stran, i koji stoga imaju potrebu da o tome pišu kako u tom svijetu ne bi bili živjeli sami. Knjizi Rat je i ništa se ne događa čitaoci će se vraćati jer ima malo takvih knjiga, a još manje pisaca kao što je Semezdin Mehmedinović," napisao je o knjizi Aleksandar Hemon.

Zoran Žmirić: Hotel Wartburg (Fraktura)

U romanu Hotel Wartburg Zoran Žmirić pripovijeda o jednoj naizgled sasvim običnoj obitelji, nesretnoj na svoj način. Kroz tu nesreću, na koju svaka obitelj ima svoje autentično pravo, pisac nas vodi automobilom marke Wartburg. Wartburg iz naslova romana prostor je naknadnog obračuna s ocem, lajtmotiv koji pokreće sjećanja na ključne situacije odrastanja i sazrijevanja u kojima glavni junak razrješava neraščišćene račune s roditeljem koji je često više bio vlasnik Wartburga nego roditelj. Dvotaktni motor, koji je zbog godine proizvodnje već odavno utihnuo, zaštektat će ponovno u memoriji pripovjedača kako bi jednom zauvijek raskrstio sa svime zbog čega je njegovo paljenje zvučalo kako treba jedino kad bi otac nekamo odlazio. Tim posljednjim paljenjem motora Wartburg je u pripovjedačevoj perspektivi napravio puni krug od teških uspomena do praštanja ocu koji to nije znao biti, ili je to bio onako kako je jedino znao i mogao. Za taj oprost Zoran Žmirić zalaže se ekonomičnim, naizgled škrtim jezikom koji pogađa točnu mjeru emocije koju mora izazvati kod čitatelja; čini to kratkim, gotovo filmskim sekvencama s dijalogom kao nosivim materijalom, prizorima koji obiluju nužnim emotivnim rezovima iz kojih progovara pravi omjer izgovorenoga i prešućenoga, gorčine i nježnosti, sjećanja i zaborava – vladajući jezikom i pričom onako kako znaju samo pisci u čiju ćemo književnost neupitno povjerovati, ne pitajući se jesu li ispisali fikciju ili fakciju.

Angela Marsons: Mrtve duše (Mozaik knjiga)

Angela Marson jedna je od vodećih i najčitanijih autorica kriminalističkih romana ne samo u Velikoj Britaniji, već u cijelom svijetu. Njezini romani prevedeni su na više od 30 jezika i prodani u milijunskim nakladama. Nove detektivske igre, nestrpljenje, strah i nezaboravne avanture dio su romana "Mrtve duše" koji donosi šesti slučaj sad već slave inspektorice Stone. Nakon prvih pet romana, u prijevodu Igora Rendića, objavljen je i šesti koji donosi nove, podjednako napete i zanimljive avanture sada već kultnog književnog lika Kim Stone. Amazon UK objavio je kako je serijal o Kim Stone četvrti najprodavaniji serijal ikada napisan i kotira bolje čak i od Harryja Pottera. Ispred Angele Marsons našli su se serijali iz pera legendarnih autora Lee Childa, L.J. Rossa i Peter Jamesa.

Prije statusnog simbola u kriminalističkom svijetu, Marsons je dugih 25 godina imala problema s pronalaskom izdavača. Prijelomna godina u njezinom životu bila je 2015. godina kada objavljuje prva tri romana koji su se u svega nekoliko godina prodali u gotovo četiri milijuna primjeraka. Njezin prvi kriminalistički roman "Nijemi vrisak" svjetska je uspješnica s više od milijun prodanih primjeraka, a ujedno je to prvi slučaj inspektorice Kim Stone od čak 28 koliko je autorica najavila da će ih biti.

John Williams: Ništa osim noći (Fraktura)

Ništa osim noći, roman koji je John Williams napisao dok se tijekom Drugog svjetskog rata u Burmi oporavljao od ranjavanja, psihološki je noir koji po mnogočemu najavljuje tri remek-djela suvremenog američkog romana: Stonera, Augusta i Krvnikov Prijelaz. U život Arthura Maxleyja ulazimo samo na jedan dan, ali majstorski portret mladića na rubu emocionalnih snaga koji velikim gradom luta skrivajući se od traume koja mu je obilježila život sadržava sve ono čime će nas osvajati ostali Williamsovi junaci – rascijep između vanjskog i unutarnjeg života, potragu za autentičnošću i onu snažnu, sveprožimajuću napetost koja struji između žene i muškarca, roditelja i djeteta. Za Arthura Maxleyja, već na početku života, ljubav i bol neraskidivo su zašivene sjećanjem, a jedino što on želi jest – ne sjećati se. Zato je napustio studij i prestao pisati, zato živi u hotelu i posjećuje zabave u kojima ne uživa. No kad ga pronađu očevo pismo i poziv na susret koji priželjkuje jednako koliko ga se i boji – uspomene će provaliti i odnijeti ga natrag, do ljubavi i boli, onamo gdje ga možda ne čeka ništa osim noći. Bez ikakve sumnje, Ništa osim noći roman je koji nudi prve izdanke književnoga genija. Na njegovim stranicama ukazuje nam se pisac koji će postati jedan od najznačajnijih američkih autora 20. stoljeća: lucidan i neumoljiv promatrač ljudskoga stanja, nadahnut i emotivan pripovjedač njegovih uzleta i slabosti – John Williams.

Eric Weiner: Sokrat-express (Planetopija)

Ako kao Eric Weiner, autor i nagrađivani novinar volite putovanja i intelektualne izazove, sa zadovoljstvom ćete se ukrcati u Sokrat-express, vlak koji nas vodi tragom velikih filozofa, podnaslovljen domišljato Što nas mrtvi filozofi mogu naučiti o životu. No Weiner putuje, doslovno i misaono, ne samo kako bi zadovoljio znatiželju i vidio okruženje u kojem su stvarali neki od najvećih umova u povijesti – on putuje kako bi otkrio kako možemo danas primijeniti njihovu filozofiju. Zato je odabrao četrnaest filozofa, od vječnog ispitivača Sokrata, cara filozofa Marka Aurelija, Epikura, preko Roussoua, Schopenhauera i Konfucija, do Nietzchea i Simone de Beauvoir. Prepuno povijesnih poslastica, uvida i kulturnih referenci, zabavno i često autoironično, a uvijek britko i eruditski, ovo se štivo može čitati i iz čistog zadovoljstva, iako nudi mnogo više od toga.

Virginie Grimaldi: Krajnje je vrijeme da ponovno upalimo zvijezde (V.B.Z.)

Život je prolazan i taj je osjećaj tridesetsedmogodišnjoj Anni jako dobro poznat: samohrana je majka, a iako danonoćno radi, vječno je bez novca i u dugovima. Svoje dvije kćeri, Chloé i Lily, gotovo da i ne vidi. Kad shvati da joj malo nedostaje da izgubi one koje voli najviše na svijetu, svoju djecu, Anna donosi ludu i hrabru odluku koja će im svima promijeniti živote: iznajmljuje kamper i kreće s kćerima na put prema Norveškoj i polarnoj svjetlosti kako bi ostvarila svoj san i ispunila jedno obećanje.

Tako započinje uzbudljivo putovanje puno iznenađenja i dirljivih susreta tijekom kojeg će se Anna, Chloé i Lily uistinu povezati i spoznati pravu snagu ljubavi i međusobnog uvažavanja.

Najprodavanija francuska spisateljica Virginie Grimaldi povest će vas na zabavno putovanje puno emocija i ljudskosti. Putovanje koje će vas nadahnuti da svim svojim bićem uživate u životu. I da najmilijima poželite reći da ih volite.

Marija Andrijašević: Zemlja bez sutona (Fraktura)

Roman Marije Andrijašević "Zemlja bez sutona" dobitnik je ovogodišnje književne nagrade tportala, a osim što se može čitati na konvencionalan način, upravo je doživio i svoj prijevod u audioizdanje u izvedbi nacionalne prvakinje HNK Lane Barić. Izdanje je sve do kraja kolovoza besplatno dostupno za download u book&zvook aplikaciji, odnosno digitalnoj biblioteci audio knjiga.

"Biologinja, preciznije skupljačica sjemenki s ugroženih područja Glorija Suton dolazi u posjet ocu u Split između dvaju terena. Taj će posjet neminovno biti i povratak u očev rodni kraj Vrj, zaselak Sutoni, negdje u Dalmatinskoj zagori, blizu Cetine. Tamo sreće Jadrana, prijatelja iz djetinjstva, njegovu kćer Altu, pokoju invazivnu vrstu, ali i zadatak presađivanja stabla. Svi Glorijini pokušaji da makar na trenutak živi u sadašnjosti bit će preplavljeni bršljanima sjećanja i njezinim korjenitim vezama s prošlim životom. A taj nam život s ovih stranica šiba doživljaje i osjećaje guste i miomirisne kao što je i dalmatinska vegetacija: zavodljive, bodljikave, ljepljive, i u konačnici, pod vrelinom sunca, samonikle. Samo opasno je spasonosno, pa zato nema mjesta potencijalno ljekovitijeg da se Glorija, žena čija majka postoji samo u obiteljskim mitovima, konačno suoči i pomiri s ocem, Žarkom, da barem u sebi kaže očevoj sjeni sve ono što je ostalo neizrečeno, a što vodi razumijevanju i oprostu. Jer Žarko nije bio lagan čovjek. Ni život Glorije, koja se od Sutona, preko splitske Siromašne, vinula do znanstvene zvijezde. A svega toga ne bi bilo bez oca Žarka. I sjemenke ljubavi koju je davno u njoj zasadio Dida. Trebalo je za tu spoznaju otkopati i mir, i pokoji dobro zatvoren grob. Zemlja bez sutona, prvi roman Marije Andrijašević, svojedobno nagrađene Goranom za mlade pjesnike, kao da je od mirisne smole mediteranskog drveta kojom se rana na obiteljskom deblu Sutonovih liječi, a za čitatelja lijepi," napisao je o romanu njegov urednik Kruno Lokotar.

Michio Kaku: Božja jednadžba - U potrazi za konačnom teorijom (Planetopija)

Sve otkako je Newton otkrio gravitaciju, ljudi pokušavaju objasniti pojave u svijetu koji poznajemo, a fizičari otkrivaju nove sile i postavljaju sve smjelije teorije. Slavni fizičar i futurist Michio Kaku, suosnivač teorije struna i autor nekoliko svjetskih uspješnica poznat je po entuzijazmu s kojim o fizici piše razumljivo i lako. U ovoj knjizi otvara pitanja kao što su - što se dogodilo prije velikog praska, što se nalazi s druge strane crne rupe, je li putovanje kroz vrijeme moguće, postoje li crvotočine koje vode u druge svemire? Kaku nam daje povijesni presjek najvažnijih teorija koje su odredile naš današnji način života i tehnološki napredak, i predstavlja najnovija istraživanja, teoriju struna i multiverzuma koja pokušava objediniti sve što znamo i odgovoriti na pitanje na koje već tisućama godina tražimo odgovor: Od čega se sastoji svijet?

Srećko Horvat: Poslije apokalipse (V.B.Z.)

U ovom postapokaliptičnom putovanju filozof Srećko Horvat poziva na istraživanje apokalipse kao "otkrivenja", prije negoli u njezinu kolokvijalnom značenju "kraja". Jer jedini način da se kraj – odnosno opće izumiranje – spriječi taj je da osvijestimo i adresiramo niz međusobno povezanih prijetnji, poput klimatske krize, nuklearne opasnosti i aktualne pandemije. Knjiga skicira filozofski pristup nošenju s onim što Horvat, posuđujući termin iz klimatske znanosti i dajući mu teološki obrat, naziva "eshatološkim prekretnicama". To više nije samo nuklearno doba ili klimatska kriza, nego njihov sudar, zajedno s raznim drugim velikim prijetnjama – ne samo pandemijom, nego i virusima kapitalizma i fašizma. Horvat tvrdi da je aktualno "otkrivenje" jednostavno i dosad neviđeno: alternative više nisu socijalizam ili barbarstvo, već je jedina alternativa danas radikalna reinvencija svijeta, ili masovno izumiranje. "Poslije apokalipse" nije samo žuran poziv da oplakujemo sutrašnje mrtve danas, nego i na to da se borimo za našu budućnost dok još možemo.

"Kapitalisti misle o ratu, zemljotresima i pandemiji kao o prilikama za bogaćenje. Srećko Horvat, moj osobni heroj, otkrio je njihovu novu sklonost: pretvaranje apokalipse u robu. Kraj svijeta manje im je strašan od kraja kapitalizma", napisao je o knjizi Janis Varufakis.