Najbolje namjere Ingmar Bergman, prevela Magdalena Vračarić (Disput)

Godine 1909. susreću se buduća majka i otac Ingmara Bergmana: Henrik je tjeskoban, siromašan student teologije koji živi sa svojom ljubavnicom, tajnom zaručnicom; Anna pohađa školu za medicinske sestre, plaha je i pomalo razmažena kći buržoaske obitelji Åkerblom. Annina majka Karin žestoko se protivi njihovu braku i iskorištava sve što je u njezinoj moći – uključujući prijevaru – prvo da spriječi brak, a zatim da ga razori. I ona kao i svi likovi u romanu djeluje u skladu sa svojim najboljim namjerama, premda će se u mnogim slučajevima njihovi postupci ispostaviti pogrešnima. Bergman u formi fragmentiranih bilježaka, kratkih priča i izoliranih epizoda fikcionalizira odsječak života svojih roditelja prije svoga rođenja, od intenzivna udvaranja do teških ranih godina njihova braka, prodirući svojim osjetljivim redateljskim okom duboko u srce vlastite obitelji. Pažljivo dotičući lica i sudbine svojih roditelja, kloneći se namjere da otvoreno ili prikriveno sudi osobama koje ga snažno privlače, a prekrio ih je veo tišine, proizvoljno pretvarajući važne stvari u sporedne i obrnuto, veliki je redatelj na temelju obiteljskih fotografija, usmene predaje, ponekog retka iz pisma, a ponajviše izmaštanim fragmentima koji izranjaju iz mutnih voda vremena napisao beskompromisan roman o iskrenosti, sagu ispunjenu radošću i tugom, žrtvom i pomirenjem.

Mali roman o tišini, Semezdin Mehmedinović (V.B.Z.)

Mali roman o tišini Semezdina Mehmedinovića u svoj svojoj širini kao saliven pristaje u vlastiti naslov i na niz mu promišljenih i istovremeno intuitivnih načina proturječi. Mali on nije ni opsegom, ni rasponom tema, geografije, njezinih ljudi i njihova vremena koje zahvaća, ni širinom pripovjednog zamaha – moguće tek izostankom pretenzije, dojmom rafinirane spontanosti umjesto glasne geste, organskim bujanjem pripovjednog svijeta čvrsto oslonjenog na "gorki talog iskustva". Roman je lika u pitanju, pripovjedač je siguran, budan i s nama, a opet je na stvari i mozaička memoarska kronika, raspeta između Bosne i Hercegovine i Amerike, između prošlosti – djetinje, ratne, emigrantske – i ovog vremena sada, povratničkog, čiji su brojni epizodisti stvarni, često i slavni, ali ujedno predstavljaju protagoniste intimne, razvedene, sada već duge životne priče. Naposljetku, on o tišini jest, dugoročnoj tišini u nama i oko nas, koja nas smekšava kao snijeg koji pada, no ta je tišina višeglasna, rječita, jasna: ona je zvučna slika bijelog šuma koji zovemo život.

More krvi Gaj Trifković, preveo Damir Biličić (Nakada Ljevak)

Knjiga More krvi sarajevskog povjesničara Gaja Trifkovića popunjava ogromnu prazninu u istraživanju Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i izvrstan je primjer vojne povijesti koja učinkovito spaja potrebnu razinu detaljne operativne i taktičke analize i pristupačan i zanimljiv narativni tok. More krvi prvi je akademski pregled Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji još od završetka socijalističkog razdoblja. Po prirodi je neskriveno vojnopovijesne prirode, a prati formiranje, razvoj i funkcioniranje oružanog krila NOP-a, njegove operacije i unutarnju organizaciju. Središnji element nekadašnjeg jugoslavenskog narativa o ratu bilo je 'sedam ofenziva', velikih pokušaja sila Osovine da unište glavninu partizanske vojske i ubiju ili uhvate Tita. Ova knjiga ispravlja tu nepravdu i posvećuje što je moguće više prostora događajima na 'sekundarnim' sektorima i djelovanju područnih snaga NOP-a.

Putujuće kino gospodina Saita Annette Bjergfeldt, preveo Edin Badić (Hena com)

Kada je kao novorođenče ostavljena u kutiji za cipele na pragu samostana svete Magdalene u Buenos Airesu, nitko nije slutio da će mala Fabiola razviti neobičan dar – sposobnost pronalaženja savršenog para cipela za svakoga. Postaje kraljica najotmjenije trgovine obućom u gradu, ali i – na zgražanje časnih sestara – vrlo mlada majka tvrdoglave djevojčice Lite. Kad nemirna revolucionarna vremena prisile majku i kćer na bijeg iz Argentine, umjesto u Europi završit će na sićušnom, vjetrovitom kanadskom otoku i utočište pronaći u Betlehemu, toplom, ekscentričnom središtu otočnog života. Ondje Lita pronalazi svoju srodnu dušu, gluhu djevojčicu Oonu, i prvi put osjeća da negdje pripada. No tek će dolazak tajanstvenoga gospodina Saita i njegova putujućeg kina zauvijek promijeniti tijek njezine sudbine… Raskošna i emotivna obiteljska saga s daškom magičnog realizma, Putujuće kino gospodina Saita neodoljiva je odiseja o odbjeglim cipelama za tango, prijateljstvima koja prkose tišini i ljubavi u svim njezinim oblicima. I naravno, priča o čaroliji filma koji pronalazi put do najzabačenijih mjesta i najskrivenijih srca.

Osobni podaci Elfriede Jelinek, prevela Helen Sinković (OceanMore)

Nobelovka Elfriede Jelinek u romanu Osobni podaci podastire svoju "životnu bilancu" u velikoj priči o krivnji i dugu. Odavno prekinuta porezna istraga u kojoj su poreznici analizirali i njezine najintimnije mejlove, autorici je prilika da se osvrne na svoj životni put. Osobni službeni podaci isprepliću se s izvješćima o sudbini rođaka koji su pred nacistima morali pobjeći iz Austrije, koji su deportirani i ubijeni. Istovremeno, taj je privatni kafkijanski slučaj okidač za promišljanja o globalnim tokovima kapitala, konfisciranoj židovskoj imovini, o utajama poreza i drugim financijskim skandalima. Jelinek se ne obračunava samo sa samom sobom, već i s društvom koje više mari za počinitelje nego za žrtve, i pritom ingeniozno prati razgranate putove novca kao jedne od najvećih tajni suvremene ekonomije. Elfriede Jelinek (1946.) Austrijska književnica, dramatičarka i pjesnikinja Elfriede Jelinek (1946.) u svom se književnom radu bavitemama moći, društvenih nepravdi, patrijarhalnih struktura, seksualnosti i identiteta. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Nobelove nagrade za književnost 2004. godine. Njezin briljantan, jedinstven stil, često na granici prevodivosti, odlikuju ironija, sarkazam i satira kojima duboko zasijeca u društvene anomalije. U Nakladi OceanMore dosad su objavljeni njezini romani Pijanistica (2003.) i Naslada (2004.) Roman Osobni podaci najavljen je kao vrhunac njezine književnosti.