PROMOCIJA U BEOGRADU

Srpska verzija povijesti dubrovačke književnosti koja je probudila duhove

  • Autor: M. P./Hina
  • Zadnja izmjena 20.02.2015 12:24
  • Objavljeno 20.02.2015 u 12:24
Istorija-dubrovacke-knjizevnosti-56965

Istorija-dubrovacke-knjizevnosti-56965

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: knjizara.com

Srpska književna zadruga predstavila je u četvrtak u Beogradu studiju 'Istorija dubrovačke književnosti' Zlate Bojović

Zlata Bojović zastupa stajalište da dubrovačka književnost pripada i Srbima i Hrvatima, pozivajući se na polemike iz prošlosti, javlja Hina.

Tajnik Srpske književne zadruge Milo Lompar na predstavljanju knjige ocijenio ju je kao 'nesumnjivo znanstvenu', a kritike je opisao kao neutemeljene i proizvoljne te ocijenio da su 'svakako zlonamjerne, nedemokratske i represivne'.

Autorica knjige pozvala se na polemike iz 19. stoljeća o karakteru dubrovačke književnosti kako bi ukazala na tezu da dubrovačka književnost pripada i Srbima i Hrvatima.

Matica srpska prošle godine je u okviru svoje biblioteke 'Deset stoljeća srpske književnosti' objavila i knjigu hrvatskog pisca Ivana Gundulića. Knjigu u kojoj su 'Osman' i 'Suze sina razmetnoga' uredila je također Zlata Bojović. Urednik projekta Miro Vuksanović ustvrdio je tada da su u srpsku književnost uvršteni i pisci iz hrvatske književnosti koje zbog štokavske jezične osnove urednici smatraju pripadnicima srpskog književnog korpusa.

Uoči predstavljanja 'Istorije dubrovačke književnosti' autorica je potkraj prošle godine za RTS izjavila da je dubrovačka književnost povijesna kategorija, isto kao i Dubrovačka Republika. Trajala je od 14. do početka 19. stoljeća, a u knjizi su obrađene četiri velike epohe - humanizam, renesansa, barok i prosvjetiteljstvo, kazala je.

U njoj je zastupljeno nekoliko stotina autora, počevši od anonimnih stvaratelja i radova najranijih humanista poput Benka Kotruljevića, autora prve knjige o trgovini, u kojoj su prvi književni zapisi, pa sve do epa 'Osman' Ivana Gundulića i djela Ignjata Đurđevića koji u 18. stoljeću predstavlja posljednje veliko ime dubrovačke književnosti', navodi autorica i dodaje da je njezinom knjigom izvršena periodizacija, što dosada nije učinjeno, a izvršena je i klasifikacija.

'Tako da je to ono što se najviše moglo u ovom trenutku sažeti u cjelinu, a odmah da kažem da je velik broj stručnjaka istraživao dubrovačku književnost i da nije bilo svih tih prethodnih radova i studija i knjiga, ni ovo se ne bi moglo pojaviti kao cjelina', rekla je Bojović.

Na izlazak njezine knjige početkom godine reagirao je povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak te ju je u emisiji 'Pola ure kulture', među ostalim, nazvao blasfemičnom, smiješnom i opasnom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi