Što se može sa sredstvima EU-a kada imate dobru ideju, najbolje svjedoči projekt Revitalizacije kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina u Makarskoj, koja je, osim sunca i mora, turistima željnima nečeg drukčijeg posljednjih nekoliko godina ponudila na uvid i svoju povijest.

Oku s plaže ili makarske Rive nevidljiv, skriven uz same litice Biokova, u selu Kotišina smjestio se Veliki kaštel, višekatna fortifikacijska adaptacija pećine i uzdignutog abrija iz vremena Kandijskog rata (1645. – 1669.).

Gradnja pod okriljem Venecije kao zaštita od Osmanlija

Podigle su ga lokalne snage pod okriljem Venecije kako bi pružio zaklon stanovništvu u tadašnjem sukobu s Osmanlijama. Kaštel je godinama bio tek gola tri zida bez krova. Iako su dugo postojale ideja i želja za njegovom obnovom, novac bi se na kraju uvijek ispostavio kao ključna prepreka.

Ulaskom Hrvatske u EU otvorila se prilika za povlačenje sredstava, uređenje i privođenje svrsi objekta u kojem je danas smješten izložbeni Interpretacijski centar pod upravljanjem Gradskog muzeja Makarska.

Osim obnove Kaštela, projekt je obuhvatio rekonstrukciju i sanaciju temelja crkve sv. Ante, uređenje pozornice na otvorenom ispred nje i poučnih staza te obnovu crkve sv. Martina, koja je bila potpuno porušena, realizaciju adrenalinske i pješačke ture, kao i uređenje pješačko-biciklističke staze Makarska centar – Kotišina.

Ukupna vrijednost projekta bila je 2,38 milijuna eura (18 milijuna kuna), od čega su bespovratna sredstva EU-a iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., iznosila 1,65 milijuna eura (12,5 milijuna kuna).

'Centar se prostire na šest etaža na kojima su obrađene tri teme: arheološka, etnološka te baština botaničkog vrta i planine Biokovo. U arheološkom dijelu mogu se vidjeti predmeti pronađeni tijekom istraživanja prilikom rekonstrukcije Kaštela te crkvica sv. Ante i sv. Martina. U etnološkom dijelu izložene su nošnje i različiti tipovi zvonaca koje je nosila stoka na ovom području. U botaničkom dijelu može se doznati niz pojedinosti o sadržajima vrta, ali i o njegovu osnivaču, fra Juri Radiću', ukratko nas je brifirao Krešimir Grčić, voditelj Interpretacijskog centra.

Let uz pomoć VR naočala

Kako bi centar bio što privlačniji i zanimljiviji posjetiteljima, u njemu je moguće vidjeti holograme biljaka jer neke od njih nisu u cvatu u određenim godišnjim dobima.

Također, poželite li osjetiti mirise eteričnih ulja pojedinih lokalnih biljaka, poput vriska, dovoljno je otvoriti jednu od posuda da biste osjetili miris Biokova.

Neki su od posjetitelja, a u proteklih pet, šest godina, otkako je centar otvoren, svjedoči nam Grčić, prošlo ih je više sto tisuća, odlučili su kuglice s mirisima bez pitanja ponijeti za uspomenu.

'Kutije su bile pune kuglica do vrha, a evo, vidite, danas nisu ni do pola. Svakakvih ljudi ima', govori nam.

Djeci je, očekivano, najzanimljiviji let iz perspektive orla iz centra grada preko svih spomenutih lokacija do litica Biokova uz pomoć VR naočala, a nije mu odolio ni gore potpisani novinar. Biokovskog duha koji će, kad stanete ispred njega, reći neke osnovne podatke o vama nismo testirali.

Ostaci keramike 2200 godina prije Krista

Zanimljivo je to da je gradnja Kaštela započela 1647. godine te da je bio u funkciji sve do Drugog svjetskog rata, tijekom kojeg je gorio dva puta.

'Nakon završetka rata bio je obnovljen, ali je 1962. stradao u potresu, nakon čega je bio prepušten zubu vremena, kao i selo Kotišina, iz kojeg su se ljudi uputili prema moru, da bi se počeli vraćati u posljednjih 15 – 20 godina', rekao je Grčić.

Iako se dugo smatralo da je crkvica sv. Martina sagrađena na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće, zahvaljujući istraživanjima arheologa Marinka Tomasovića došlo se do saznanja da ipak datira iz razdoblja između 11. i 12. stoljeća.

'Crkvicu je zadesila sudbina potresa iz 1962. godine, kada se s Biokova odlomila stijena koja je probila bočni zid i srušila je. Ovim projektom obnovljena je iz temelja', pojasnio je Grčić.

Kako smo već naveli, ideja o obnovi Kaštela dugo je postojala, ali tek se 2015. godine ozbiljno pristupilo toj temi.

'Dvije godine kasnije apliciralo se za sredstva iz fondova EU-a za projekt Revitalizacije kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina i tijekom 2019. godine provodila su se arheološka istraživanja pod vodstvom pokojnog ravnatelja Muzeja Marinka Tomasovića. U špilji u centru pronađeni su ostaci keramike stari između 2200 i 2300 godina prije Krista, što zapravo svjedoči o kontinuitetu života na ovom području duljem od četiri tisuće godina. Istraživanja su se provodila i pokraj crkvice sv. Martina, gdje je pronađen križ iz radionice u Limogesu u Francuskoj, jedini takav križ pronađen na istočnoj obali Jadrana', kazao je Grčić.

Nakon završenih istraživanja, građevinskih radova i uređenja, centar je otvoren potkraj 2020. godine, ali kako je tada vladala epidemija koronavirusa, posjetitelji su ga mogli obilaziti od ljeta 2021. godine.

Osim djece iz vrtića i škola s čitave Makarske rivijere, najčešći posjetitelji su turisti.

'U posljednje dvije godine primjećujemo određeni zaokret. Prvih godina najčešći posjetitelji bili su iz zapadne Europe, SAD-a i Kanade. Puno radimo s agencijama koje nam takve turiste dovode i danas, najčešće u predsezoni i postsezoni. Riječ je o posjetiteljima koji ciljano dolaze u obilazak kulturne baštine i imaju određeno predznanje o lokacijama koje posjećuju, od Šibenika do Dubrovnika. Godinama su broj jedan bili Nijemci, Francuzi i Austrijanci. Nažalost, u posljednje dvije godine imamo osjetan pad broja posjetitelja iz Njemačke, ali i sa skandinavskog tržišta, a sada u tome prednjače Poljaci, Česi i Ukrajinci te dolaze uglavnom individualno', zaključio je Grčić.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.