JORGE BUCAY NA FSK-U

Slavni argentinski psihoterapeut u Zagrebu: Priče su bile moje prave učiteljice, naučile su me gotovo svemu što znam u životu

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 11.09.2019 00:04
  • Objavljeno 11.09.2019 u 00:04
Jorge Bucay

Jorge Bucay

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Slavni argentinski psihoterapeut i autor popularne self-help književnosti Jorge Bucay boravio je u utorak u Zagrebu gdje je kao gost 7. Festivala svjetske književnosti nakladnika Frakture održao predavanje o dragocjenoj ulozi pripovijedanja u procesu samospoznaje i terapeutskoj moći priča

Bucay, kojega je u Zagrebu dočekalo oduševljeno klicanje rasprodane velike dvorane Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ), svoj je susret s hrvatskim čitateljima otvorio zatraživši od publike da ustane i dvije se minute srčano pozdravlja sa svima oko sebe, uz poruku: 'Činiš to jako dobro!'.

Objasnio je kako je riječ o vježbi koju uvijek radi s publikom koja mu se sviđa i koju voli, jer time postiže da se sva lica, i ona najozbiljnija, opuste i osjećaju bolje.

'Ovo je jako poseban susret za mene, obožavam ovaj grad, ovu zemlju. Postoje mjesta u koja čovjek, kad jednom iz njih ode, dolazi ponovo. Ovo je treći put da sam u Zagrebu i svaki put kažem da ja ovdje ne dolazim ponovo – ja se ovamo vraćam, jer kad god odem, ostavljam iza sebe veze, odnose, ljubav, i sve ono što su mi ovaj grad i ova država do sada poklonili', rekao je Bucay.

Svoje je gostovanje posvetio pričama – jer upravo su mu, kako je rekao, priče pomogle da bude to što jest, da živi život koji živi i, što je najvažnije, da bude sretna osoba.

  • +1

Jorge Bucay na Festivalu svjetske književnosti

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

'Smatram da sam sretan i da su za to zaslužne upravo priče. Ja mislim da život nije niti linija niti parabola, već putovanje, putovanje koje možda počinje našim rođenjem – a možda i prije – i koje možda završava našom smrću, a možda i ne', kazao je Bucay. 'Ni jedno ni drugo ne znamo, možda ćemo saznati, no za sada taj život za nas na zemlji i počinje i završava, i dobro je to znati', dodao je.

Na svojem je osobnom putovanju kroz život naučio puno stvari, rekao je, gotovo poput nekog turista u stranome gradu, a na tome su mu putu upravo priče bile jako važne. 'Za mene su one bile istinski potpornji mojeg bivanja, pravi učitelji koji su me naučili gotovo svemu onome što znam u životu. Zato ovdje odajem počast pričama i svima vama koji volite priče kao što ih volim ja', rekao je.

Za svoje zagrebačko predavanje o pričama koje su ga naučile tome tko je i kako najbolje živjeti svoj život, Bucay je odabrao deset priča, počevši od priče o ružnom pačiću, jedne od prvih koje je čuo kao dijete, 'priče o otpornosti i upornosti'.

Klasične priče za bolji život

Priča o ružnom pačiću jedna je od ukupno petnaest klasičnih priča koje je taj pisac-terapeut, uvjeren da su priče važne za ljudski život, za učenje, kako on kaže, 'vještine gledanja života srcem', odabrao i okupio u knjizi pod naslovom 'Klasične priče da se bolje spoznaš', u kojoj je ponudio vlastitu interpretaciju njihovih poruka, namijenjenu suvremenom čitatelju. Knjiga je u nas objavljena u izdanju Frakture i prijevodu Željke Somun.

Vjerujući da je ono što je u pričama bolje vidjeti srcem, Bucay želi svojim tumačenjima čitatelje naučiti kako otvoriti 'druga vrata' prema njima, ona koja propuštaju više osjećaja a manje rezoniranja, te im pomoći da bolje razumiju ono što ih pokreće ili koči na putu prema sretnijem životu.

Autor 30 knjiga prevedenih na 24 jezika svijeta, čvrsto vjeruje, kako je rekao, da za svakoga od nas, u svakom trenutku, postoji po jedna priča. 'Ako otkrijete koja je to priča, morate si ju neprekidno ponavljati, sve dok niste posve sigurni da vam više nije potrebno', rekao je.

Svojoj je zagrebačkoj publici ispričao deset priča koje su ga naučile mudrosti i ljubavi, među kojima i priču o tome kako je njegov djed Maurizio odabrao upravo njegovu baku za svoju ženu, dirljivu priču koja pokazuje da su za dobar i ispunjen život ključni ljudi – ni tradicija, ni običaji, a niti njihova negacija; priču o 70 godina ljubavi i zajedništva.

Publiku je do suza nasmijao i pričom o svojem drugom djedu Farasu i baki Feride, koji su u Argentinu došli iz Sirije, koja ga je naučila, kako je rekao, 'da u životu ne možeš sve'. 'Nečega ćeš se morati odreći, jer ne možeš imati sve i to je ono što sam naučio iz priča o svojim djedovima i bakama', kazao je.

Gost FSK-a i istaknuti turski pisac Burhan Sönmez

Festival svjetske književnosti ugostio je u utorak i Burhana Sönmeza, jednog od najcjenjenijih i najvažnijih suvremenih turskih pisaca, potpredsjednika međunarodnog PEN centra, autora četiri romana prevedenih na 35 jezika svijeta.

Rođen u Turskoj, Sönmez (1965.) je nagrađivani autor koji je zbog političkih razloga emigrirao u Veliku Britaniju, te danas živi između Istanbula i Cambridgea. Hrvatskoj je čitateljskoj publici poznat po svojem trećem romanu 'Istanbul, Istanbul' (2015.), objavljenom u nas u prijevodu Anđelka Vlašića i izdanju Opus Gradne.

Burhan Sönmez

Burhan Sönmez

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Razgovor s autorom u maloj dvorani HGZ-a vodio je povjesničar Hrvoje Klasnić, koji je njegov nagrađivani roman opisao kao jedno od remek djela moderne književnosti, ne samo turske, 'knjizi prepunoj kontradikcija za koju međutim ne znate je li ona upozorenje ili oduševljenje ili i jedno i drugo istodobno'.

Sönmez je pojasnio kako je upravo to pitanje na koje je tim romanom nastojao odgovoriti: 'Proteklih 200 godina na Istanbul gledamo kao na sjecište Istoka i Zapada, kao na sjecište budućnosti i prošlosti. Mislim da su nam danas potrebna nova pitanja i novi odgovori. Jer, kada pogledate Istanbul sa zapada, vidite Istok. Međutim, kada ga pogledate s istoka, vidite Zapad. Pitanje koje sam si ja postavio kad sam počeo pisati taj roman je - što ako pogledate Istanbul unutar Istanbula', rekao je.

Upravo zbog toga je svoju četvoricu protagonista smjestio u zatvorske ćelije ispod zemlje. 'Tamo ne postoji osjećaj za prostor, ne postoji istok ni zapad, jedini smjer je onaj prema gore, dva kata iznad zemlje, i to je onaj pravi Istanbul. To mi je dalo priliku da opišem svoj Istanbul', pojasnio je pisac.

Knjigu je kritika proglasila dojmljivim portretom turske stvarnosti i tradicije prožetim humorom i ljubavlju, u kojemu se, uz obilje melankolije ali i borbenosti, fikcija, snovi i sjećanja isprepliću sa stvarnošću.

U srijedu scenska rekonstrukcija Krležina predavanja

Sedmi Festival svjetske književnosti održava se u Zagrebu i Splitu od 8. do 14. rujna s fokusom na književnost španjolskog govornog područja. Uz susrete s autorima, razgovore o poeziji, filmske projekcije i gostovanja istaknutih domaćih i stranih pisaca, kao jedan od središnjih programa 7. FSK-a najavljena je scenska rekonstrukcija predavanja Miroslava Krleže održanog 1930. u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda, na temelju kojega je nastala slavna knjiga polemika 'Moj obračun s njima' (1932.).

Krležu je došlo slušati 800 Zagrepčana no već je sljedeće njegovo predavanje bilo zabranjeno. 'Treće' predavanje, prema zapisima koje je iz Krležine ostavštine priredio krležolog Vlaho Bogišić, u izvedbi Ozrena Grabarića i uz pratnju Mateja Meštrovića, u festivalskom je programu u srijedu u velikoj dvorani HGZ-a. Režiju potpisuje Aida Bukvić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!