BOGAT PROGRAM

[VIDEO] Fernando Aramburu otvorio 7. Festival svjetske književnosti

  • Autor: G.R./Hina
  • Zadnja izmjena 09.09.2019 12:05
  • Objavljeno 08.09.2019 u 21:19
Seid Serdarević i Fernando Aramburu

Seid Serdarević i Fernando Aramburu

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX

Razgovorom s nagrađivanim španjolskim piscem Fernandom Aramburuom uz zvuke glazbe benda Damira Kukuruzovića u nedjelju je u Zagrebu svečano otvoren 7. Festival svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture, koji do 14. rujna donosi bogat program s više od stotinu domaćih i inozemnih gostiju

Publiku je u dupkom punoj velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) uvodno pozdravio programski direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević. Istaknuo je kako festival u svojem sedmom izdanju ponovo u Hrvatsku dovodi najznačajnija imena svjetske i domaće književnosti, 'neke autore koje hrvatska publika već dobro poznaje, i neke koje tek treba otkriti'.

Najveća je novost što se glavni dio programa preselio u HGZ, gdje će u sedam festivalskih dana do 14. rujna gostovati stotinjak autora, umjetnika, pisaca, ilustratora, filmaša i prevoditelja iz 21 zemlje svijeta, rekao je.

Festival svjetske književnosti slavi književnu riječ i u svojem fokusu ima u prvome redu autore i njihovo djelo, a u ishodištu svakog programa je književnost, bez koje ne možemo, kazao je Serdararević. 'Od početka smo sami sebi postavili ambiciozne ciljeve i mislim da smo ih dobrim dijelom ostvarili', kazao je. Zahvalio je svima 'koji i dalje vjeruju u književnost, a posebno publici koja festival sve te godine vjerno prati'.

  • +23
  • +20

Fraktura otvorila sedmi Festival svjetske književnosti

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX

Priča koja je iznikla iz boli

Fokus 7. FSK-a je na književnosti španjolskog jezika, a gost prvog festivalskog književnog događanja u nedjelju je bio Fernando Aramburu, jedan od najcjenjenijih španjolskih pisaca sa stalnom njemačkom adresom. Autor devet romana i dviju zbirki priča, Aramburu je svjetsku slavu stekao romanom 'Patria', koji mu je priskrbio čitav niz prestižnih nagrada i epitet pisca čije će djelo obilježiti naše vrijeme.

Roman je odmah nakon objavljivanja 2016. zasjeo na vrhove ljestvica najčitanijih knjiga, gdje se zadržao mjesecima, proglašen je knjigom godine na španjolskom jeziku, 'remek-djelom koje silovito udara u lice, podsjećajući nas kako neodoljiva, sveobuhvatna i snažna književnost može biti'.

U razgovoru koji je s autorom vodio Seid Serdarević, Aramburu je kazao kako ga je do pisanja te knjige dovela bol, 'osobna bol, koju već od svoje najranije dobi proživljava netko tko se rodi u jednom gradu u Baskiji, u San Sebastianu, i to iste godine kada se formira jedna organizacija čiji je cilj provesti jedan politički projekt oružanim putem'. Aramburu je rođen 1959. u San Sebastianu, a od 1985. živi i radi u Njemačkoj.

Najavljen kao panorama proteklih četrdeset godina španjolske povijesti, roman "Patria" govori o vremenu obilježenom terorizmom ETA-e, prateći kroz nekoliko desetljeća sudbinu dviju baskijskih obitelji uhvaćenih u stupicu ideoloških i stvarnih sukoba u Baskiji.

Pisac je pripovjedač povijesti

'Povjesničari i novinari raspolažu s podacima. A što sam ja učinio? Kao i mnogi drugi pisci, ja sam se bavio onim što obično ostaje izvan povijesnih knjiga, a to je život, iskustvo običnih ljudi, njihova svakodnevnica, iskustva muškaraca, žena, susjeda', rekao je pisac.

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

'To su obično priče koje ne zaslužuju prostor u vijestima, u novinama, na televiziji, ali to su životi koji su meni bili bliski odmalena, jer ja sam doživio da vidim autobuse u plamenu, ljude koji od ETA-e traže da ubija, vidio sam leševe pokrivene plahtama, prijatelje iz razreda i škole koje je obuzela propaganda i koji su se na kraju pridružili tom nasilju', pojasnio je.

U sebi je sakupio svo to iskustvo koje je tražilo načina da izađe, da se oblikuje. 'Ja sam pisac – pripovjedač povijesti, stoga mi se roman učinio idealnim'.

Također, smatrajući da je cijeli taj niz zločina počinjen u ime društva, naroda, kojemu i sam pripada, osjećao je da ima i moralnu obavezu solidarizirati se i empatizirati sa žrtvama. 'Nije mi bilo važno tko su te žrtve, niti što misle. Činjenica je da su ti ljudi pretrpjeli veliku štetu i bol koja mi nije dala mira', rekao je Aramburu.

Nakon nekoliko ranijih romana u kojima se pokušavao baviti istom temom, uspio je pronaći likove i epizode kroz koje će ispričati njihovu priču, dodao je. 'Patria' je samo u Španjolskoj prodana u preko 700 tisuća primjeraka, dobila je niz literarnih priznanja, te je prevedena na dvadesetak važnijih svjetskih jezika, među kojima i na hrvatski, u izdanju Frakture i prijevodu Željke Somun.

Roman 'ispisan od kraja'

Autor je istaknuo kako je taj roman naizgled vrlo neuredan, ali zapravo slijedi vrlo strogi red: Devet je ravnopravnih pripovjedačkih glasova različitih dobi i spola iz dviju obitelji, i svaki od njih ima svoju pripovjedačku ulogu, odnosno, odgovornost.

'Svaki protagonist ima sljedove od po tri poglavlja, gdje se ostali mogu pojavljivati ali su uvijek sekundarni. Taj roman je kao jedna velika torta podijeljena na puno kriški, od kojih je svaka porcija jednaka. Time sam htio oslikati jednu društvenu sliku koja je dosta kompleksna', pojasnio je Aramburu.

Pisati ga je počeo od kraja: 'Prvo mi je pala na pamet konačna scena romana, to je bio najvažniji moment koji sam htio prenijeti, a da bih to mogao, morao sam napisati svojevrstan prolog tome kraju, pružiti mu opravdanje i dati kontekst u kojemu se događa, dati čitatelju uvid i u povijest i u priču. Taj se prolog protegnuo na 600 stranica', kazao je.

Htio je riječima stvoriti iluziju istine, 'ispisati tekst koji je živ, koji je nešto stvarno, nešto što je izniklo iz intimnosti tih ljudi, nešto što sadrži komadiće autentičnog života'. 'Cilj romana je da pisac uspostavi emocionalnu vezu s tekstom i da probudi čitateljeve emocije. U suprotnome, literarna iluzija ne može opstati', poručio je autor.

Svečanom otvorenju nazočila je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, kao posebna izaslanica predsjednika Vlade i Sabora, te izaslanica zagrebačkog gradonačelnika, pročelnica Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić, kao i veleposlanik Španjolske u RH Alonso Dezcallar de Mazarredo.

Prvog dana festivala, program je zaključio koncert benda Damira Kukuruzovića, a nastavlja se u ponedjeljak gostovanjima srpskog pisca Srđana Valjarevića, talijanskog književnika Nicole Lagioije, te švedskog književnika Davida Lagercrantza.

Polonist Dalibor Blažina održat će predavanje o legendarnom poljskom književniku, slikaru i filozofu Stanislawu Ignacyju Witkiewiczu. Predavanje o tržištu knjiga u Poljskoj održat će profesor Grzegorz Nieć, predsjednik sadašnjeg saziva programskog savjeta Instituta za knjigu – najvažnije institucije za promociju poljske književnosti u inozemstvu.

U filmskom programu, u Kulturno informativnom centru (KIC) bit će prikazan nagrađivani film 'Vještina ljubavi' poljske redateljice Marije Sadowske, a u Galeriji Šira bit će otvorena izložba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti (ALU) a plakat FSK-a. U Atelieru Meštrović književnik Sven Popović vodit će susret ponajboljih mladih književnih glasova u kojemu će sudjelovati ukrajinski autor Myroslav Laiuk, španjolska spisateljica Cristina López Barrio, te domaći Luiza Bouharaoua, Dinko Kreho i Marija Dejanović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!