GOSTOVANJE NA FSK

David Lagercrantz: 'O pisanju nastavka Millenniuma nisam oklijevao ni mikrosekundu, a unatoč mračnim trenucima nisam pomišljao o odustajanju'

  • Autor: V.I. / Hina
  • Zadnja izmjena 10.09.2019 09:29
  • Objavljeno 09.09.2019 u 23:53
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Švedski književnik David Lagercrantz, poznat kao autor koji se usudio nastaviti djelo Stiega Larssona, gostovao je u ponedjeljak u Zagrebu, gdje je kao jedna od perjanica 7. Festivala svjetske književnosti predstavio svoju knjigu 'Djevojka koja je morala umrijeti', šesti i posljednji dio slavnog serijala Millennium

Knjigu je, u prijevodu Sandre Ljubas, objavio nakladnik Fraktura, koji je objavio i Larssonovu Trilogiju Millenium, kao i prethodna dva njezina nastavka koje potpisuje Lagercrantz, 'Što nas ne ubije' (2015.) i 'Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu' (2017.).

U razgovoru s novinarom Domagojem Novokmetom u velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ), Lagercrantz je otkrio kako je njegova posljednja knjiga, iako postoji plan za daljnje nastavke serijala Millennium, njegovo definitivno veliko finale priče o slavnoj Larssonovoj junakinji Lisbeth Salander: 'To je za mene sada kraj. Bilo je to zaista jedno izvanredno putovanje. I preživio sam! Kakva neobična riječ za pisca', rekao je Lagercrantz.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Tri knjige koje su švedskog istraživačkog novinara Stiega Larssona učinile globalnim fenomenom – 'Muškarci koji mrze žene' (2005.), 'Djevojka koja se igrala vatrom' (2006.) i 'Kule u zraku' (2007.) – prevedene su na više od 50 jezika svijeta, prodane u više od 80 milijuna primjeraka, te su dobile dvije podjednako slavne filmske ekranizacije, švedsku i američku. Larsson sve to nije dočekao – iznenada je umro 2004., prije objave prvoga romana.

Larssonovi nasljednici odabrali su Davida Lagercrantza, također slavnog švedskog pisca i novinara, da nastavi njegovo djelo i napiše nastavak trilogije Millennium.

'Znate koliko sam oklijevao? Ni mikrosekundu! Ja sam prvenstveno novinar, to mi je bilo izazov, bio sam sav ustreptao, osjetio sam žmarce, groznicu', rekao je pisac. Kasnije se ipak malo prestrašio no iako je, kako je rekao, imao mračnih trenutaka u kojima je osjećao da bi se mogla dogoditi katastrofa, nikada nije ni pomislio da bi odustao.

Velik istraživački posao i golema odgovornost

Njegovi romani 'Što nas ne ubije' i 'Djevojka koja je lovila vlastitu sjenu' pridobili su naklonost publike i kritike, te su knjige serijala do sad prodane u više od 100 milijuna primjeraka a po prvoj je knjizi snimljen istoimeni film koji je poharao svjetske kinoblagajne. Treća knjiga, 'Djevojka koja je morala umrijeti', propituje političke skandale i međunarodne igre moći u koje su uključene ruske tvornice trolova, govor mržnje, lažne vijesti, pa i jedna davna ekspedicija na Mount Everest.

  • +8
  • +5

Gostovanje Davida Lagercrantza u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Lagercrantz je otkrio kako je u pisanju morao 'poštovati Larssonov svemir', ali ga nije morao imitirati već, dapače, dodati nešto svoje. Jedan od apsolutnih preduvjeta bilo je pisanje na računalu koje nije spojeno na Internet, otkrio je, a za knjige je morao istraživati na dva načina: 'Prvo sam morao saznati nešto o stvarima kao što je hakiranje, o čemu nisam znao ništa, ali sam jednako tako morao istraživati književnost, odnosno roman'.

Zato je stalno iznova iščitavao Larssonove likove, 'sve dok mu se nisu uvukli pod kožu, tekli mu kroz krvotok'. 'Tek sam tada počeo pisati', kazao je pisac.

David Lagercrantz najpoznatiji je po biografiji nogometaša Zlatana Ibrahimovića 'Ja sam Zlatan Ibrahimović' (2011.), prodanoj u nekoliko milijuna primjeraka. Na književnoj je sceni debitirao 1997. knjigom o švedskom zaljubljeniku u ekstremne sportske aktivnosti i planinaru Göranu Kroppu i njegovu avanturističkom usponu na Mount Everest.

Tri godine kasnije, objavio je biografiju švedskoga izumitelja Håkana Lansa, koja je također polučila izniman uspjeh i doživjela nekoliko izdanja. Nakon trilera 'Himmel över Everest' (Nebo nad Everestom), 2005. objavljuje 'Pad čovjeka u Wilmslowu', povijesni roman o engleskome matematičaru Alanu Turingu koji ga je plasirao na svjetske top-liste bestselera. Živi u Stockholmu i upravo je potpisao ugovor za novi trodjelni krimi-serijal. 'Neprekidno trebam nove izazove, ne mogu stalno raditi na Lisbeth Salander. Volim je i uvijek ću misliti da je legenda, ali ona je ipak previše žilava za mene. Sada sanjam o tome da više pišem o ranjivijim ljudima' rekao je Lagercrantz.

Prvi dio njegova nova serijala trebao bi izaći 2021. godine, godina koja će za pisca, kako je rekao, biti velika godina, jer je tada u planu i izlazak filma po njegovoj knjizi o Zlatanu Ibrahimoviću.

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Gostovao dobitnik nagrade Strega Nicola Lagioia

U ponedjeljak je u sklopu 7. FSK-a u zagrebu gostovao i Nicola Lagioija, jedan od najhvaljenijih suvremenih talijanskih romanopisaca, s kojim je u maloj dvorani HGZ-a razgovarala Tatjana Peruško s Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Istaknula je kako je riječ o autoru koji u svojim romanima bilježi globalne promjene u svijetu i paralelno promjene do kojih dolazi u životima njegovih likova. Nicola Lagioija (1973.) autor je četiri romana, 'Tre sistemi per sbarazzarsi di Tolstoj' (Tri načina da se riješimo Tolstoja ne štedeći sami sebe, 2001.), 'Occidente per principianti' (Zapad za početnike, 2004.), 'Riportando tutto a casa' (Sve se vraća kući, 2009.) te 'La ferocia' (Okrutnost, 2014.), koji mu je priskrbio najvažniju talijansku književnu nagradu Strega.

Govoreći o svojim romanima, Lagioija je istaknuo kako je riječ o četiri posve drugačije knjige koje se međusobno jako razlikuju, jer 'meni je pisanje čin upoznavanja – ja nešto uvijek moram otkriti, jer ako već znam sve kad počnem pisati roman, onda što će biti od tog romana? Kada bih sve već znao, ne bih ga ni pisao'.

Tako je njegov prvi roman knjiga 'obilježena avangardističkim postupcima, koja svojim ludizmom podsjeća na neke postupke s početka 20. stoljeća talijanske avangarde i neoavangarde 1960-ih'. U drugom romanu 'oslikava društvo spektakla u pikarsko-karnevalskom ključu, u spoju pop Commedie del arte koje se pretvara u flamansku noćnu moru nalih Bochovim slikama'.

Treći roman predstavljen je kao knjiga u kojoj se 'trilerskom napetošću svijet droge s perifernih četvrti širi svijetom čitavoga romana', dok je 'La ferocia' roman 'o nekoliko neuralgičnih točaka suvremenog talijanskog ili južnoeuropskog društva: korupcija, onečišćenje, kriza tradicionalnih institucija braka, morala i ljubavi, pornografski pristup ženskom tijelu kao mračnom predmetu želja te rubno, problem društvenih mreža i pitanje identiteta'.

Lagioija piše za neke od najvažnijih talijanskih kulturnih časopisa, bio je u žiriju Venecijanskog filmskog festivala i programski direktor Torinskog sajma knjiga. Hrvatska ga čitateljska publika još nije imala prilike upoznati, no najavljen je hrvatski prijevod njegove četvrte knjige,  'La ferocia'.

Nicola Lagioija i David Lagercrantz među stotinjak su gostiju 7. Festivala svjetske književnosti, koji se održava u Zagrebu i Splitu od 8. do 14. rujna. Program se nastavlja u utorak pjesničkim susretima, okruglim stolovima, izložbom i filmskom projekcijom, a od književnih autora u Zagrebu će gostovati nagrađivani turski književnik s britanskom adresom Burhan Sonmez, dok je kao vrhunac programa čitavog FSK-a najavljeno predavanje slavnog argentinskog psihoterapeuta i autora self-help literature Jeorgea Bucaya.

Bucay će u već rasprodanoj velikoj dvorani HGZ-a predstaviti svoju knjigu 'Klasične priče da se bolje spoznaš', objavljene u izdanju Frakture i prijevodu Željke Somun.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!