10. listopada

Predstava po romanu koji je potkopavao parole socijalističke mladosti premijerno u Teatru &TD

26.09.2025 u 09:10

Bionic
Reading

Kultni roman Antuna Šoljana 'Kratki izlet', često nazivan prvom domaćom 'prozom u trapericama', redateljica Marina Pejnović postavlja kao peripatetičko putovanje kroz prostore Studentskog centra – od menze do kazališta. Premijera je 10. listopada

Prva ovosezonska premijera Teatra &TD bit će, 10. listopada, predstava Kratki izlet koju po kontroverznom romanu Antuna Šoljana o utjecaju raspada jedne generacije na pojedinca redateljica Marina Pejnović postavlja kao putovanje prostorima Studentskog centra i Teatra &TD, od menze SC-a, preko predvorja kina i same kinodvorane, sve do Polukružne dvorane &TD-a.

Roman Kratki izlet, lektirni naslov domaće književnosti i često nazivan prvom domaćom "prozom u trapericama", prikazuje raspad jedne generacije koju utjelovljuju studenti koji, tijekom dokolice i odmora u Istri, tragaju za još nepronađenom i nezabilježenom povijesno-kulturnom baštinom. No s vremenom, njihovo vanjsko putovanje postupno poprima obilježja unutarnjeg te se pretvara u potragu za mjestom u svijetu odraslih, za vlastitom egzistencijom.

Redateljica Pejnović zbog toga je odlučila predstavu izvesti peripatetički – kroz tipične prostore kroz koje može proći svaki student: "Od prostora realne namjene kao što je kantina, pa sve do prostora kazališta i kina koji mogu dovesti u pitanje što je realno, a što nerealno, što je java, a što san, što je ozbiljno, a što igra."

Kratki_izlet_foto_3_Luka_Dubroja
  • Kratki_izlet_foto_4_Luka_Dubroja
  • Kratki_izlet_foto_5_Luka_Dubroja
  • Kratki_izlet_foto_6_Luka_Dubroja
  • Kratki_izlet_foto_7_Luka_Dubroja
  • Kratki_izlet_foto_Luka_Dubroja
    +2
Kako bi se dočarala mistična atmosfera romana, autorski tim stvara niz nadrealnih prepreka Izvor: Teatar &TD / Autor: Luka Dubroja

Idealna pozornica Studentskog centra, čiji prostori u doslovnom i simboličkom smislu predstavljaju etape odrastanja, u ovoj predstavi postaje prostor Istre, njezinih gradića i skrivenih puteva. Ti prostori, poput onih iz romana, funkcioniraju kao prostorna metafora rituala prijelaza u procesu sazrijevanja jednog studenta. Sukob u svakom liku pojavljuje se upravo u trenutku prijelaza kao stanje liminalnosti između slike budućeg života kojem teži i slike koja ga na kraju u stvarnosti obuzme ili odvede s prvotnog puta. Svaki od likova posjeduje vlastiti vrijednosni sustav koji nalazi i otkriva.

Mladost koja putuje bez jasnog cilja i motiva

Kako bi dočarali mističnu atmosferu romana, autorski tim stvara niz nadrealnih prepreka: "Naše studente na putu čekaju ubrzanja vremena, materijalizacija mračnih želja, čudnovati dobitci, pa i sulude slučajnosti. Sve ih to prisiljava da imenuju vlastite želje, banalnosti i strahove, da prolaze kroz vlastite unutarnje prostore i na kraju odlaze kao formirane individue – često u udobnost skrojenu po vlastitoj mjeri", dodaje Pejnović.

Roman Kratki izlet Šoljan je napisao početkom 60-ih godina, ali je u cijelosti objavljen tek 1987. Od prvih objava izazivao je kontroverze – prvenstveno zbog motiva putovanja, koji je socijalistički čitatelj bio sklon stavljati u relaciju sa sintagmama poput "put u budućnost", "traženje novih putova", "revolucionarni put". Samim time, roman postaje i kritički odraz tih pojmova. Takav dojam dodatno pojačava činjenica da glavni lik nije pojedinac, već grupa mladih ljudi.

O pojedinačnim likovima u romanu ne saznajemo mnogo, osim načina na koji se rasipaju od grupe. Mladost koja putuje bez jasnog cilja i motiva; dodamo li tome lajtmotiv zvijezde na koju se lik Novinara povremeno referira ("Zvijezdo, zašto si me izdala?"), maglu, i putokaz "OVDJE SKRENI LIJEVO" koji vodi ravno u provaliju – dobili smo recept za politički provokativan roman.

Autor adaptacije Vid Hribar vodio se Šoljanovim težnjama da roman bude više intimna i pjesnička refleksija nego politički pamflet. "U tom duhu, zanimljiva mi je poveznica s filmom Avantura Michelangela Antonionija iz 1960. godine. Muškarac i dvije žene otiskuju se na izlet brodom po Mediteranu. Uvjeren sam da je Šoljan gledao Antonionijeve filmove i da ga je više inspirirala atmosfera talijanskog novog vala nego jugoslavenska politička klima.", rekao je Hribar, koji potpisuje i glazbu.

Autorski tim još čine Petra Pavičić (kostimografija i scenografija), Sara Salomon (video), Martin Šatović (oblikovanje svjetla) i Joško Gamberožić (vizualni identitet). Igraju: Domagoj Ikić (Roko), Nika Ivančić (Ofelija), Ivan Magud (Vladimir), Lav Novosel (Petar), Kristijan Petelin (Ivan) i Jakov Zovko (Novinar). U videu se pojavljuju Dušan Gojić, Ivan Jončić, Damir Lončar, Zvonimir Novosel i Alma Prica.