'Meni se to gleda, HRT mi ne da'

Redatelji koji stoje iza vruće kampanje: 'HRT odavno nema ulogu javnog servisa, no to nije samo naša mala palanačka pojava'

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 19.07.2019 13:19
  • Objavljeno 19.07.2019 u 13:05
Katarina Zrinka Matijević, Vlatka Vorkapić i Goran Dević

Katarina Zrinka Matijević, Vlatka Vorkapić i Goran Dević

Izvor: tportal.hr / Autor: Pixsell

Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) prošli tjedan pokrenulo je kampanju 'Meni se to gleda, HRT ne da', kojom upozorava javnost na destruktivnu politiku Hrvatske televizije prema domaćoj produkciji dokumentarnih filmova. O ciljevima kampanje i njenom dosadašnjem napretku razgovarali smo s članicama DHFR-a, redateljicama Katarinom Zrinkom Matijević i Vlatkom Vorkapić te Goranom Devićem, kojemu je HRT odbio tri dokumentarca

'HRT je nagradio film koji odbija prikazati.' To je tek jedna od nelogičnosti na koje upozorava kampanja 'Meni se to gleda, HRT ne da', a koju je Društvo hrvatskih filmskih redatelja pokrenulo da bi skrenulo pažnju na to kako nacionalna javna televizija tretira domaći dokumentarni film. Na svom posljednjem javnom pozivu odbila je čak 34 dokumentarna naslova, prikazana na ukupno 353 festivala, a nagrađena s 86 zajedničkih nagrada.

Spomenuti film s početka teksta, koji je na Sarajevo Film Festivalu sam HRT nagradio kao 'najkreativniji projekt', ali ga sada ipak odbija prikazati, je 'Iza lica zrcala' Katarine Zrinke Matijević, jedne od članica DHFR-a s kojom smo razgovarali o kampanji 'Meni se to gleda' i o njenim ciljevima.

Katarina Zrinka Matijević

Katarina Zrinka Matijević

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

HRT se, kaže nam Matijević, sa spomenuta 34 filma odlučio obračunati na dva načina.

'Određenom broju filmova poslali su anonimne recenzije kojima su kroz analizu filmova nepotpisani recenzenti pokazali svoju nekompetentnost. Uz to, nisu se libili vrijeđati filmove i autore te su neke od recenzija i utužive. Većina ostalih filmova odbijena je zbog trajanja', a među njima je i film same Matijević, ali i dobitnik najviše državne Nagrade Vladimir Nazor, dokumentarac Nebojše Slijepčevića 'Srbenka', koji se od 20. lipnja prikazuje na HBO-u. HRT-u je, međutim, bio predug - traje sat vremena i 15 minuta.

Nebojša Slijepčević: To je iracionalan, gotovo suicidalan potez

S redateljem Nebojšom Slijepčevićem, autorom višestruko nagrađivanog dokumentarca 'Srbenka', razgovarali smo nakon što je primio Nagradu Vladimir Nazor za taj film. Tada je komentirao kako misli da HTV u cijelosti ima loš odnos prema domaćem filmu.

'Nije to pitanje samo 'Srbenke', nego njihovog tretmana naše kinematografije općenito. Trenutno HTV nema slot ni za kratki, ni za dugi hrvatski dokumentarac, ne ulazi u koprodukcije, ne otkupljuje domaće dugometražne igrane filmove... Meni se to čini kao iracionalan, gotovo suicidalan potez s njihove strane. Naime, HTV gubi bitku s konkurencijom kad su u pitanju i sportski prijenosi i holivudski hitovi. Građenje partnerskog odnosa s hrvatskom kinematografijom trebao bi im biti strateški potez za budućnost, no umjesto toga prepuštaju i nas konkurenciji. Pa dobro, mi ćemo se snaći, surađivat ćemo s HBO-om, Netflixom... Ali s kime će HTV', komentirao je Slijepčević te je tada rekao i kako mu je prikazivanje na HBO-u jako važno upravo zato da film pogleda što više ljudi, ali da neće biti zadovoljan dok ga ne prikaže i HRT.

Ove godine HRT je imao isti tekst natječaja kao i prošle godine, a u njemu su odredili koju minutažu dokumentarni film po njima mora imati, kaže Matijević.

'Prošle godine, usprkos navedenoj minutaži, otkupili su u kategoriji licence devet filmova, od kojih pet nije zadovoljavalo zadano trajanje. Vjerojatno su se prošle godine sjetili da u Ugovoru koji je HRT potpisao s Vladom RH stoji kako dokumentarizam ne ovisi o minutaži. Zašto su to ove godine smetnuli s uma i bili nedosljedni svojoj praksi, vjerojatno znaju samo anonimni recenzenti. Prošle godine također su nagrađivane filmove odbijali rečenicom da 'nisu od programskog interesa'. Rekla bih da očito nije problem u filmovima, njihovom sadržaju, kreativnom pristupu, trajanju i nagradama, već upravo u tom HRT-ovskom 'programskom interesu'', upozorava Matijević.

Kampanju 'Meni se to gleda' redatelji su pokrenuli 12. srpnja, mjesec dana nakon sastanka u Ministarstvu kulture održanog sredinom lipnja. Na njemu su bili ministrica Nina Obuljen Koržinek, državni tajnik Krešimir Partl, predstavnici Hrvatske udruge producenata, predstavnici Upravnog odbora DHFR-a i predstavnik HRT-a Renato Kunić.

'U tih mjesec dana HRT nije napravio ništa što su redatelji zatražili od njih na tom sastanku, a to je: povlačenje recenzija, isprika za iste i raspisivanje novog natječaja, sankcioniranje onih koji su odgovorni te ubuduće postavljanje na mjesta odlučivanja osoba adekvatnih kvalifikacija i profesionalnih kompetencija. Ignoriranje apela ministrice kulture i državnog tajnika da se problem što hitnije riješi, ignoriranje tolikog broja hrvatskih filmova koji su dobili toliko nagrada te ignoriranje filmskih autora od HRT-a više nismo htjeli tolerirati. Odlučili smo o svemu, preko nama dostupnih platformi, o maćehinskom odnosu javne nacionalne televizijske kuće obavijestiti javnost zbog koje ta televizija i postoji', kaže nam Matijević.

Meni se to gleda

Izvor: Promo fotografije / Autor: MSTG

Među odbijenim filmovima je i 'Pusti Dobre, pusti' Vlatke Vorkapić, koji je, prema HRT-ovim anonimnim recenzijama što ih spominje Matijević, a o kojima su pisali Novi list i Jutarnji, 'neuspjeli opservacijski dokumentarni film o brodu vodonoscu za dalmatinske otoke i njegovom kapetanu'. Inače, dobio je nagrade publike na Liburnia film festivalu i Festivalu mediteranskog filma.

Vlatka Vorkapić

Vlatka Vorkapić

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

'Ono što je uistinu jako važno i što bi bio prvi mali korak prema normalizaciji to je da na adrese autora i producenata koji su dobili takve uvredljive recenzije stignu isprike i da se o tome javnim priopćenjem upozna javnost', kaže nam Vorkapić, dodajući da DHFR kampanjom 'Meni se to gleda' od HRT-a traži i objavu cjelokupnih rezultata spornog Javnog poziva sa svim prijavljenim i odbijenim filmovima.

'Svatko može pogriješiti, pa može pogriješiti i HRT, ali ako priznaš pogrešku, moraš je priznati javno', kaže Vorkapić te dodaje kako o samom odjeku njihove kampanje govori preko 3300 pratitelja na društvenim mrežama te niz poruka podrške i solidarnosti od srodnih udruga iz Hrvatske i regije.

Među njima su Društvo hrvatskih filmskih djelatnika (DHFD), Hrvatsko društvo filmskih kritičara (HDFK), Društvo hrvatskih književnika (DHK), Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (HZSU), Hrvatsko društvo pisaca (HDP), Hrvatski P.E.N. centar, Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine, Udruženje dokumentarista Srbije (DOK Srbija) te tri filmske udruge iz Slovenije - Društvo slovenskih režiserjev, DSR Scenaristi i Zveza društev slovenskih filmskih ustvarjalcev. Za kampanju je napravljeno i nekoliko videa, a pogledalo ih je više od 160.000 ljudi.

'Očito je da ova tema zanima javnost', kaže Vorkapić. Cijela stvar se, dodaje, itekako tiče i Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) koji je sufinancirao većinu odbijenih filmova.

'Neki anonimni recenzent s HRT-a svojim neprofesionalnim 'recenzijama' na taj način vrijeđa i sam HAVC. Bolje funkcioniranje javne televizije u svakom slučaju jako je bitno i za HAVC i za cijelu audiovizualnu zajednicu i, što je najvažnije, za one koji plaćanju pretplatu', napominje Vorkapić.

Redatelju Goranu Deviću HRT je odbio čak tri filma, 'Buffet Željezera', 'Na vodi' i 'U ime Republike Hrvatske'.

'Ako ih naknadno otkupi, gledatelji će najvjerojatnije prepoznati zbog kojih segmenata tih filmova je nepoznat netko odlučio da ih hrvatska TV publika ne treba pogledati. Ostali moji dokumentarci redovito se vrte na Klasik TV-u, pa će valjda i bez HRT-a publika moći doći do njih', kaže nam Dević, čiji je 'Na vodi' prikazan na DOK Leipzigu, na kojem je osvojio posebno priznanje žirija, zatim na Docavivu u Tel Avivu, u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Sarajevu i Freiburgu.

Goran Dević

Goran Dević

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

'Buffet Željezara' osvojio je Oktavijana za najbolji dokumentarac u 2018., Grand Prix i nagradu za režiju Dana hrvatskog filma, nagradu za najbolji film u balkanskoj konkurenciji u Prizrenu i Beogradu te priznanja u Širokom Brijegu, Sisku i na Liburniji, a prikazivan je i u Beču, New Yorku i Sarajevu. Film 'U ime Republike Hrvatske' je na početku svog puta nagrađen posebnim priznanjem na ZagrebDoxu i glavnom nagradom na Beldocsu, a međunarodnu premijeru imao je u službenoj konkurenciji Oberhausena.

'Ova kampanja bit će definitivno uspješna u onom klasičnom hrvatskom smislu - netko će se posuti pepelom, otkupit će se najspominjaniji filmovi, bit će prikazani u lošim terminima i sve će se stvari vratiti u normalu. Ta 'normala' je takva da naš javni servis već odavno nema ulogu javnog servisa, ako ga je ikad i imao', kaže Dević, dodajući da to nije samo 'naša mala palanačka pojava'.

'Razgovarao sam prije nekoliko godina s čuvenim izraelskim redateljem Avijem Mograbijem i tada mi je opisao situaciju koja se nama upravo događa. Izraelska država mu financijski podržava subverzivne filmove, plješće njegovim međunarodnim uspjesima i time 'bilda' tzv. nacionalni ponos, ali mu u isto vrijeme bojkotira bilo koji oblik nacionalne distribucije. U tom smislu naš dokumentarni film, koji je zadnjih godina u kvalitativnom zenitu, u svom društvu ostaje nepogledan i samim time potpuno irelevantan. Na nama je, kao struci, da razmislimo o svojoj poziciji i nađemo neko, vjerujem, radikalno rješenje kojim bismo izbjegli tu irelevantnost u koju malo-pomalo upadamo', zaključuje Dević.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: DHFR

Sam HRT na kampanju redatelja najprije je reagirao priopćenjem u kojem ih proziva za 'nekorektnost', da bi potom izravnom pogodbom odlučio ponuditi otkup barem jednom od filmova koje je odbio na Javnom pozivu za dokumentarne filmove i serije / serijale.

'Time je HRT potvrdio utemeljenost višegodišnjih prigovora filmske zajednice da je njegov rad netransparentan te da godinama zanemaruje svoje zakonske obveze bez ikakvih sankcija. HRT, ponovimo, ne poštuje kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela, ne poštuje autorska prava filmskih autora, zlorabi institut izravne pogodbe i općenito nastavlja s destruktivnim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji. Dapače, kako je razvidno iz izvještaja o provedbi članka 11. Zakona o HRT-u za 2017. i 2018. godinu, izravne pogodbe čine nesrazmjerno velik udio u ukupnoj nabavi sadržaja javnog medijskog servisa, što je problem na koji DHFR želi također upozoriti', naveli su redatelji u svom priopćenju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!