razgovor

Ravnateljica MSU Zdenka Badovinac: Muzej mora biti kritičko ogledalo društva, bez obzira što se to političarima ne sviđa

tportal

Izvor: Creative Commons 2.0. / Autor: Valerij Ledenev

Za novu ravnateljicu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu Zdenku Badovinac muzej nije neka pasivna institucija koja samo opisuje stvarnost već mora, istaknula je u razgovoru za Hinu, postaviti kritičko ogledalo za društvo, bez obzira što se to političarima možda i ne sviđa

U zagrebački je muzej došla kao jedna od najcjenjenijih kustosica u ovom dijelu Europe, nakon mjesta ravnateljice Moderne galerije u Ljubljani, gdje joj mandat nije produžen iz političkih razloga.

"Ravnatelj se mora boriti za svoj autonomni profesionalni rad, a to što se političarima uvijek ne sviđa, često stvara pritisak, ne samo u Sloveniji ili Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu, na to se uvijek mora biti spreman. Loš je ravnatelj koji teži kompromisu i miru na svom radnom mjestu", ustvrdila je.

Treba prestati s praksom da institucija izaziva strahopoštovanje

Kaže da joj je važno i da muzej kao javna ustanova bude namijenjen javnosti, premda svako razdoblje drugačije razmišlja o javnosti - u 20. stoljeću muzej moderne umjetnosti publiku je tretirao kao nešto apstraktno, a danas kao konkretne ljude koji pripadaju određenoj zajednici, klasi, spolu.

"Više komercijalno orijentirane institucije tretiraju javnost prema broju prodanih ulaznica, a društveno osviještene razmišljaju kako zainteresirati i one koji nikad ne dolaze u muzej, a možda čak i neće moći platiti ulaznicu", rekla je.

Smatra da muzej više nema samo prosvjetiteljsku zadaću podučavati neupućene, "neznalice, one za koje mislimo da ne znaju toliko o suvremenoj umjetnosti", već njih treba privući drugačije, tako da oni sami sebe pronađu u instituciji, suoče se sa svojim željama i problemima. "Moramo prestati s praksom kada institucija u ljudima izaziva strahopoštovanje", poručila je.

Umjetnost koju muzeji čuvaju nije samo predmet divljenja

Prošla su dva mjeseca od početka njezina rada u MSU tijekom kojih joj je, napominje, bilo važno popuniti prazninu u dvoranama koja ju je dočekala, te su u jednom mjesecu uspjeli postaviti izložbu radova iz zbirke s temom rata koja nije bila u planu za ovu godinu. Osmišljen je novi ciklus Zbirka kao glagol - izložba "Tužne pjesme rata" prva je, a ove godine slijede još dvije.

Po njezinim riječima, 'glagol' iz naslova naglašava da umjetnost koju muzej čuva nije samo pasivni predmet našeg divljenja, već je s nama u interaktivnom odnosu. "Kustosi ju moraju staviti u dijalog s vremenom i omogućiti joj da ostavlja trag u stvarnosti", ocijenila je.

U svom programu predložila je novi postav zbirke, koji će biti u dijalogu s prethodnim, Zbirkama u pokretu, koji je problematizirao termin 'stalnog'. I sada je naglasak na stalnim promjenama jer "svjedočimo da se naša stvarnost sve brže mijenja, juri iz jedne katastrofe u drugu, a nemamo vremena ni dobro promisliti o tome što se dogodilo".

Badovinac nastoji još više naglasiti aktivan odnos prema društvenoj stvarnosti i osmisliti ulogu umjetnosti i muzeja u njoj.

"Muzeji i njihova publika sve su više partneri, uče jedni od drugih i stvaraju odnos unutar kojeg zamišljamo ozdravljenje društva i nove vizije o tome kako bi ljudi trebali živjeti zajedno u budućnosti, ne samo ljudi nego i druga bića".

"Ne samo naš grad, cijeli planet je prostor prema kojemu moramo imati aktivan i odgovoran odnos", dodala je.

Solidarnost kao moralni imperativ

Želja joj je da u MSU gostuju međunarodno priznati hrvatski umjetnici koji ondje još nisu izlagali, za početak iduće godine planira se retrospektiva Sanje Iveković, jedne od najznačajnijih i međunarodno afirmiranih umjetnica s naših prostora, ovogodišnje dobitnice Nagrade Grada Zagreba.

Ravnateljicom je postala u trenutku kada su mnogi zagrebački muzeji zatvoreni zbog posljedica potresa i očekuju dugotrajnu obnovu, a nekima od njih MSU pomaže ustupanjem prostora za izložbe.

"Solidarnost je moralni imperativ kojega muzeji moraju biti svjesni i djelovati u tom smjeru u svakom trenutku, ali u isto vrijeme, muzej solidarnosti kakvog zamišljam ne može biti samo automatska posljedica vanjskih okolnosti", napomenula je.

"Je li pomoć dovoljna? Zašto se posljednjih godina stalno nalazimo u situacijama koje zahtijevaju da izađemo iz svoje zone udobnosti i više razmišljamo o drugima? Želim reći da nije dovoljno da damo kolegama samo prostor, zajedno s njima moramo pokušati odgovoriti i na ova i još koja pitanja", dodala je.

Za Zagreb kaže kako je grad koji ima vrlo bogatu muzejsku tradiciju, a i "MSU je rezultat scene jer je dugo bio otvoren za nove umjetničke prakse i dijalog s umjetnicima, a tu je i mnogo manjih nevladinih prostora, od kojih neki imaju čak veću međunarodnu prepoznatljivost nego institucije".

MSU hitno treba sredstva EU

Planirane projekte neće biti moguće ostvariti bez odgovarajuće financijske potpore, pa će Muzej kreirati programe zanimljive potencijalnim financijerima iz inozemstva, a sudjeluje i u novoj prijavi za Kreativnu Europu

"MSU hitno treba sredstva od EU, ali i od međunarodnih kulturnih zaklada. Radimo na programu koji je temelj da se uopće može moliti potencijalne partnere za pomoć, no bez dobrog i novog sadržaja nema ni novih financijskih izvora", zaključila je.

Badovinac je tijekom karijere bila autorica niza značajnih međunarodnih izložbi i projekata, četiri puta bila je slovenska povjerenica na Venecijanskom bijenalu, bila je austrijska povjerenica za Bienale u Sao Paulu te predsjednica globalne mreže stručnjaka muzeja moderne i suvremene umjetnosti CIMAM.

Kao dugogodišnja ravnateljica proslavila je ljubljansku Modernu galeriju u svijetu te uspješno vodila obnovu dviju muzejskih zgrada, današnjih Muzeja moderne umjetnosti u Tomšičevoj i Muzeja suvremene umjetnosti u bivšoj vojarni u Metelkovoj.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!