OTVORENJE 15. SARAJEVO FILM FESTIVALA

Raskoš crvenog tepiha i crnohumorna nostalgija

  • Autor: Igor Tretinjak
  • Zadnja izmjena 13.08.2009 15:19
  • Objavljeno 13.08.2009 u 09:27
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Pićem dobrodošlice te dugom povorkom filmaša po crvenom tepihu, s izostankom najvećih ovogodišnjih zvijezda, ali zato uz dodatak nezaobilaznih estradnjaka i političara, započeo je jubilarni 15. Sarajevo Film Festival, a čast da ga filmski otvori pripala je rumunjskom filmu 'Priče iz zlatnog doba'
tportal.hr

tportal.hr

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / tportal.hr

Već danima u Sarajevo se uvlači festivalska groznica koja će gradu pružiti istinsku živost u sljedećih devet dana, kroz gomile turista, ljudi iz svijeta filma i medija, nezaobilazan filmski sjaj i glamur te osjećaj umjetničkog značaja.

Nakon prilično neformalnog druženja uz piće, okupljene zvijezde festivala i šire prešle su u blještavilo bliceva na crvenom tepihu. Uz glumce i redatelje čiji filmovi su zastupljeni na Festivalu, pred očima objektiva i velikog broja okupljenih ljudi prošetali su domaći glazbenici, političari, ljudi iz estradnog prostora regije. Najveće zvijezde tepiha bile su srpska glumačka diva Mirjana Karanović, koja je predsjednica ovogodišnjeg žirija, Emir Hadžihafisbegović u dvostrukoj ulozi slavnog glumca i ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, glumac Enis Bešlagić, redatelj Pjer Žalica i glazbenik Saša Lošić Loša te Dino Merlin. Ovacije su popratile i direktora Festivala Mirsada Purivatru.

Od viđenijih Hrvata, crvenim tepihom prošetao je Dino Rađa sa suprugom Viktorijom. Filmski svijet na sarajevskom crvenom tepihu predstavljali su rumunjski redatelji Cristian Mungiu i Hanno Hoefer, autor i suredatelj filma koji je otvorio 15. SFF, redatelj Lukas Moodysson i rumunjska glumica Anamaria Marinca. Otvaranju su prisustvovali i predstavnici turske nacionalne televizije i niz uglednih gostiju iz svijeta filmske industrije. Iako glavne zvijezde Festivala, poput Mickeya Rourkea, Stellana Skarsgårda i Gillian Anderson još nisu stigle, količina glamura sasvim sigurno je zadovoljila veliki broj okupljenih kamera, fotoaparata i gledatelja.

Čast da otvori 15. Sarajevo Film Festival pripao je rumunjskom filmu 'Priče iz zlatnog doba' po scenariju Cristiana Mungiua, koji je uz kolege Hanna Hoefera, Razvana Marculescua, Constantina Popescua i Ioanu Mariju Uricaru režirao pet urbanih legendi koje nas vode u osamdesete godine prošloga stoljeća, u posljednje desetljeće Ceausescova mračnog režima.

I dok je u prethodnom filmu '4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana' isto vremensko razdoblje propitao kroz prizmu mučne teme zabranjenih abortusa, ovdje se Mungiu razračunava s mračnom prošlošću kroz male teme omotane atmosferom vedrine. Pet kratkih filmova povezano je etiketom urbanih legendi, odnosno priča nastalih u narodu koje su se širile se nalik vicu ili grotesknoj činjenici, koje promatraju okrutan režim na rubovima društva. Također, povezuje ih vrlo vjerno stvaranje atmosfere vremena i prostora o kojemu govore.

tportal.hr

tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

tportal.hr

tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal


Film otvara izuzetno duhovita parodija o selu na kraju puta koje je u pripremi za iznenadni posjet delegacije. U skladu s voljom moćnika, krave zamjenjuju ovce, a golubovi uranjaju u bijelu boju. Sve se pretvara u farsu omotanu socijalističkim parolama i lažnim osmijesima.

Nešto neujednačenija druga priča govori o fotografu koji ima tek jedan zadatak – na fotografiji učiniti Ceauscescua višim (odnosno većim) čovjekom nego što jest. Kako i na fotografiji poprima karikaturalne proporcije, tako se sve pretvara u foto-grotesku. Slijedi crnohumorna priča o živoj svinji u stanu te o opasnostima koje donosi, prvenstveno zbog ljubomornih susjeda kojima je takvo što tek nedosanjani san.

Legenda o tome kako su Rumunji za Ceauscescua kupovali aute Dacije pomoću praznih boca, pomalo podsjeća na hrvatsku sadašnjost. Tek su kod nas staklene boce zamijenile plastične, a automobile osnovne prehrambene namirnice. Priča vrlo zanimljivog početka na kraju nepotrebno pada u sentimentalnost, ublažujući oštrinu poruke.

Mjesto svinje iz treće priče, u završnoj, najlošijoj, zauzimaju jaja, kao neprocjenjivo bogatstvo uoči Uskrsa, preko kojih glavni lik pokušava doći do vlasnice restorana, dok ona u njemu ipak vidi tek dobra jaja. Doslovce. Nepotrebno razvučena priča uronom u emocionalnost gubi poziciju svjedočanstva, što ostale vrlo dobro rade.

Pet legendi ustvari su crnohumorni svjedoci nekih tamnih dana koji u svijesti ljudi poprimaju elemente parodije, jer život u mraku ili je tragičan ili parodičan. Iako kvalitativno neujednačene, sve priče progovaraju o malom čovjeku koji živi život u mučnom okruženju, ali uz svoje male radosti i smjehove, uspjehe i pehove. I, iako hijerarhijski miljama daleko od onoga koji odozgora trenira strogoću, taj mali čovjek, posljednji u nizu, osjeća moć uvrnute planine u svoj njenoj punini.

Od četvrtka Sarajevo počinje živjeti u svom pravom festivalskom ritmu, s projekcijama od jutra do mraka, druženjima s festivalskim zvijezdama na 'Kavi s...'. Započinje i natjecateljski program, a prvi prikazani film bit će upravo naš 'Kenjac'. U nizu filmova posjetitelji će imati prilike vidjeti i Almodovarove 'Slomljene zagrljaje' i tri filma Jiaa Zhang-Kea, dobitnika ovogodišnje nagrade Tribute to.

 


 

Otvorenje 15.  Sarajevo Film Festivala

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi