U ROVINJU

Proglašeni dobitnici novoutemeljene Nagrade Mirko Kovač

  • Autor: V.I. / Hina
  • Zadnja izmjena 04.10.2015 19:26
  • Objavljeno 04.10.2015 u 19:26
  • +5
  • +2

Dobitnici Nagrade Mirko Kovač

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Ovogodišnji Dani Mirka Kovača završeni su u subotu u Rovinju uručenjem dobitnicima novoutemeljene nagrade koja nosi Kovačevo ime

Prvi dobitnici Nagrade Mirko Kovač su Oto Horvat za roman 'Sabo je stao'; Svetlana Slapšak za knjigu eseja 'Leteći pilav'; u kategoriji za djelo mladoga autora nagrađen je povjesničar Dragan Markovina za knjigu 'Između crvenog i crnog'; Vuk Ršumović za scenarij filma 'Ničije dijete'.

'Roman Ota Horvata 'Sabo je stao' svojom intelektualnom izazovnošću i stupnjem umjetničke ostvarenosti uvjerljivo se izdvojio iz prošlogodišnje književne produkcije u našim kulturama.
(...) Napisati roman o očajanju i bolu zbog smrti voljene žene, a pri tome ne dozvoliti glavnom liku pad u patetiku i banalnost, dosljedno izbjegavati melodramatsku sentimentalnost, a rečenicu neprekidno držati razvedenom i punom smisla – mogu samo majstori književnog zanata. Oto Horvat je svojim romanom uvjerljivo demonstrirao književne vrijednosti zbog kojih je umjetnički tekst još uvijek nezamjenjivo utočište pred jezivim izazovima ljudskog postojanja. Za pisca i čitaoca, podjednako', napisao je crnogorski pisac Dragan Radulović u obrazloženju odluke žirija da Nagradu Mirko Kovač za roman ove godine dodijeli Otu Horvatu.

Odluku žirija da nagradu za esej dodijeli Svetlani Slapšak, bosanski povjesničar književnosti, književni kritičar, pjesnik i publicist Enver Kazaz objasnio je riječima: 'Danas, kad logika ekonomskog totalitarizma utemeljena na teorijama tržišta traži od književnosti da svoju društvenu ulogu ispunjava brojem prodanih primjeraka knjige u knjižarama, roman je postao nova matura literature, i bezmalo narcistički se kočoperi književnim poljem. A esej nam dolazi s ruba tog polja i iznova skreće pažnju na svoju sposobnost da u sebe uvuče sve – i lirsku sliku, i naraciju, i filozofsku dubinu i znanstvenu preciznost, a pri tom ostane svoj u beskraju kreativne igre. Istodobno s tim, on neprestance preispituje dostignute granice slobode, kako one što ih određuju različite društvene norme ili zakonske procedure hijerarhijskog sistema moći isto tako i one u umjetnosti riječi, u njenom unutrašnjem poretku pjevanja i mišljenja. Zato je Kovačeva nagrada za knjigu eseja ne samo oda slobodi pjevanja i mišljenja, već i vrhunska pohvala kreaciji u kojoj se stapaju znanje i talent, ono novo što slutimo iza dostignutih granica znanja i ono što esej nudi povratkom unazad u svojoj sintezi tradicije znanja. 'Leteći pilav' Svetlane Slapšak sastavljen je upravo od takvih eseja (...)'.

Dragan Markovina dobiva nagradu Mirko Kovač za knjigu koju je naslovio 'Između crvenog i crnog', a u podnaslovu upućuje na to da je u njoj riječ o Splitu i Mostaru u kulturi sjećanja.
(...) Žanrovski polifona, njegova je figura urbana kadenca, esejistika iz kovačnice koja pretapa nostalgiju i kanon tabora, izvikane vrijednosti s kojima se mora živjeti da bi ih se legitimiralo kao vlastiti, osporavateljski a ne tek polemički ili sarkastični narativ. Posebne su razlike njegove rijetke monografije učitavanje drugoga, kada je taj drugi glas dalek, što i nije tako teško, kao i kada je tu, iza uha pa se piscu čini da je već rekao gotovo sve što je sam naumio kazati. Knjige koje gore i spomenici u ruševinama možda su urbana plastika precizno postavljenih rasporeda, književne se nagrade ipak dobivaju za jače uloge, gestu kakva umije prevladati vlastitu grimasu, za priču koja ne pobjegne od ideje ali se u stanju oduprijeti vlastitom gradonačelniku, pa bio on i svih građana i pripadati pojedincu. Takve se priče crpe iz rubova, pa je i Markovina s njih stigao u središte. Bilo bi dobro da mu naša nagrada pomogne da rubove ne zaboravi', stoji u obrazloženju žirija.

'Film 'Ničije dete' scenarista i redatelja Vuka Ršumovića je u trenutku dodjele ove nagrade već dobio brojna priznanja na brojnim svjetskim i domaćim festivalima i sad s punim pravom odnosi nagradu za najbolji scenarij iz nekoliko razloga. Najvažniji segment pri svakom ocjenjivanju scenarija je originalnost priče. Ova priča se istinski dogodila u Bosni i Hercegovini prije pedesetak godina i upravo je njena autentičnost bila dodatni izazov za autora.
(...) Najveća blagodat ovog filma je u tome što je to dijete, odraslo s vukovima, priučeno odnosno naučeno tzv. normalnom životu u sumraku njegovog nestanka (krahu komunizma i poplavi nacionalizma koja će nam uslijediti ali koju je autor uspio globalno prikazati i udaljiti se od nje); shvatilo da je među vukovima bilo bolje. Čopor ima svoje zakonitosti koje su puno lakše od ljudskih. Vuk Ršumović nas je vučjim tragom do ljudskog čopora doveo da opet u sebi vukove prepoznamo', stoji u obrazloženju žirija kojega potpisuje srpski redatelj Predrag Antonijević

Na svečanosti u kazalištu Antonio Gandusio, nagrade dobitnicima uručili su hrvatski i crnogorski ministri kulture Berislav Šipuš i Pavle Goranović te istarski župan Valter Flego.

Drugi Dani Mirka Kovača bili su posvećeni odnosu politike i književnosti. Na četiri okrugla stola raspravljalo se o temama Vječita robija – Književnost i politika od Hamsuna do Houellebecqa; Elita gora od rulje – Današnje elite i njihov odnos prema kulturi; Grob u tuđini – Egzil kao sudbina i prokletstvo; Ugašeno svjetlo u europskoj krčmi – Nacionalizmi danas kao književna činjenica. Okrugli stolovi okupili su vodeće intelektualce iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Teme su izabrane na osnovi intelektualne, književne i moralne ostavštine Mirka Kovača, a u svjetlu izbjegličke krize posebno je bila zanimljiva ona o egzilu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi