Žiri nagrada koje već više od dva desetljeća otkrivaju nove autore do 35 godina, objavio je ovogodišnje dobitnike – nagradu za prozni rukopis osvojila je Leonarda Bosilj, dok je nagrada za poeziju pripala Mateju Gabudu
Žiri književnih nagrada Prozak i Na vrh jezika, koje već više od dva desetljeća sustavno otkrivaju nove glasove hrvatske književnosti, objavio je dobitnike za 2025. godinu: nagradu Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina osvojila je Leonarda Bosilj, dok je nagrada Na vrh jezika za rukopis poezije pripala Mateju Gabudu.
vezane vijesti
O dobitnicima je odlučivao žiri u sastavu Kruno Lokotar, Marija Andrijašević i Martina Vidaić, a nagrađeni rukopisi bit će tijekom iduće godine objavljeni u nakladi Jesenski i Turk, čime će mladi autori dobiti svoje prvo ili jedno od prvih književnih izdanja.
U obrazloženju nagrade Prozak žiri ističe da Leonarda Bosilj u svom rukopisu pokazuje izrazitu svijest o književnom postupku i slojevima stvarnosti koje literatura može otvoriti. "Leonarda Bosilj svojim rukopisom pokazuje da poznaje razliku između pisanja koje zbira i zdvaja i pisanja koje se ne libi razotkriti pred nama slojeve života i slojeve svijeta, bili to njezini unutarnji, fikcionalni, ili ovi naši, sasvim stvarni svjetovi", navodi se u obrazloženju, uz ocjenu da je riječ o "zreloj i talentiranoj spisateljici čiji rukopis valja istaknuti, nagraditi i dati svijetu na čitanje".
Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno radi kao stručna suradnica u Glazbenoj školi u Varaždinu. Njezine su priče objavljivane na portalu Kritična masa, u sklopu natječaja Prozak te na natječaju za kratku priču Gradske knjižnice Samobor.
Nagrada Na vrh jezika za poeziju pripala je rukopisu radnog naslova Okopavanje mladog pjesnika Mateja Gabuda, koji se u ovogodišnjoj selekciji izdvojio osobitim poetskim glasom i izrazito intimnim registrom. U rukopisu se izmjenjuju pjesme u prozi i slobodni stih, a niz tekstova oblikovan je kao epistolarna obraćanja, što zbirci daje dominantan ton osobnog dijaloga i refleksije o odnosima, pisanju i svakodnevici.
Žiri ističe da Gabud gradi nježan, rafiniran pjesnički jezik u kojem emocija nije skrivena iza ironije niti zamagljena distancom, ali pritom nikada ne prelazi u patetiku. "Emocionalna premreženost stihova nalik je na paukovu mrežu: naizgled krhko stihovno pletivo krije u sebi iznenađujuću snagu, hvata nas bez buke i grubosti, ali jednom uhvaćeni, nemamo šanse pobjeći", navodi se u obrazloženju. Upravo u toj ranjivosti, dodaje žiri, krije se i poetska snaga rukopisa: "Gabud se izlaže, pošteno i iskreno, mami nas u svoju mrežu fragilnosti, samo da bismo se zatekli suočeni oči u oči sa spoznajom o vlastitoj krhkosti."
Matej Gabud rođen je 2002. u Đakovu, gdje je završio srednju školu, a trenutno završava studij engleskog i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Dosad je objavio zbirku poezije Ameba amebi (2024.). Pjesme su mu objavljivane u časopisima Imaginacija, Kick i Rukopisi, a sudjelovao je i na književnom festivalu Studentski vRIsak. Uz pisanje, bavi se i vizualnom poezijom koja spaja književni izraz s elementima likovne umjetnosti.
Književne nagrade Prozak i Na vrh jezika, koje organizira Udruga Kultipraktik, namijenjene su autorima i autoricama do 35 godina koji pišu na hrvatskom jeziku. Riječ je o rijetkim natječajima koji su trajno otvoreni, pa autori tijekom cijele godine mogu slati neobjavljene rukopise – prozne tekstove do pet kartica ili do deset pjesama – uz kratku biografiju. Tekstovi koji uđu u širi izbor objavljuju se tijekom godine na platformi Prvi prozak na vrh jezika, a autori koji uđu u uži izbor pozivaju se da žiriju dostave rukopis buduće knjige.
Nagrada Prozak uključuje objavu knjige fikcijske proze u nakladi Jesenski i Turk, autorska prava, prsten nagrade i diplomu, dok se nagrada Na vrh jezika sastoji od objave pjesničke zbirke uz prsten i diplomu.
Ovogodišnjom dodjelom nagrade ulaze u treće desetljeće postojanja, potvrđujući status jedne od važnih platformi za afirmaciju mlađe generacije hrvatskih književnika. Među dosadašnjim dobitnicima Prozaka nalaze se, među ostalima, Olja Savičević Ivančević, Tea Tulić, Enver Krivac, Marko Gregur, Luiza Bouharaoua i Marina Gudelj, dok su nagradu Na vrh jezika ranije osvojili pjesnici poput Marka Pogačara, Alena Brleka, Monike Herceg, Josipa Čekolja i Katarine Bošnjak. Mnogi od njih kasnije su postali prepoznatljiva imena suvremene hrvatske književnosti, zbog čega se Prozak i Na vrh jezika danas smatraju jednim od ključnih mjesta prepoznavanja novih književnih glasova u Hrvatskoj.
