Izložba „Vječna ljepota crteža“, koja okuplja 79 radova gotovo 30 najvažnijih hrvatskih umjetnika od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća, otvara se u srijedu, 10. lipnja u zagrebačkoj Galeriji Mona Lisa.
Riječ je o selekciji radova ujedinjenih medijem papira i širokim rasponom crtačkih i slikarskih tehnika, od olovke, ugljena i tuša do akvarela, gvaša i pastela. Izložba naglašava važnost crteža i tehnika na papiru kao ravnopravnog, ali često zapostavljenog medija te ga ponovno postavlja u fokus kao temeljni nositelj likovne ideje i umjetničke vještine, stoji u najavi.
Kako u predgovoru navodi autorica izložbe Biserka Rauter Plančić, crtež je drevna i prvobitna grana likovnoga umijeća te osnova svakog likovnog izraza, a izložba ga promatra kao neposredan trag umjetničkog mišljenja i kao samostalno područje likovne vrijednosti.
U selekciji od gotovi 30 velikana hrvatskog slikarstva je i crtež Vlaha Bukovca, nastao tijekom prve godine slikarova studija na pariškoj Akademiji, u klasi Alexandrea Cabanela. Bela Čikoš Sesija donosi titravu, plenerističku viziju pejzaža, a Menci Clement Crnčić motive jadranskog priobalja, njegovog „zaštitnog znaka“. Josip Račić predstavljen je crtežom koji potvrđuje njegovu iznimnu portretnu karakterizaciju i sigurnost crtačkog izraza, a Ljubo Babić pejzažima u kojima se teorijska misao o „našem krajoliku“ pretače u kromatsku strukturu.
Gestualni radovi Ede Murtića
Crteži Milivoja Uzelca pripadaju njegovim predratnim pariškim godinama kada su ga motivirale cirkuske akrobacije i plesačice, a Marijan Trepše predstavljen je akvarelom u kojem se ekspresionističko iskustvo pretače u svjetliju, mediteransku kolorističku senzibilnost dok devet sliko-crteža Otona Glihe zorno svjedoče hodogram njegova slikarskog izraza.
Edo Murtić zastupljen je gestualnim radovima u kojima dominira energija boje i apstraktna ekspresija mediteranskog iskustva, a Zlatko Prica crtežima koji se kreću od folklorne stilizacije do reducirane, ritmizirane plošne strukture.
Crteži Miljenka Stančića spajaju tehničku perfekciju i oniričko-nadrealni imaginarij, dok kiparski crtež Dušana Džamonje svjedoči o procesu nastanka skulpturalne forme iz osnovnog crtačkog impulsa.
Izložba „Vječna ljepota crteža“ predstavlja prvi dio šireg projekta posvećenog radovima na papiru, čiji je cilj u budućim nastavcima dodatno proširiti pregled hrvatske umjetnosti ovoga medija, a ostaje otvorena do srijede, 24. lipnja.