Hrvatsko društvo filmskih djelatnika odabralo je nedavno igrani film 'Tereza37' Danila Šerbedžije za hrvatskog kandidata za američku filmsku nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma.

'Šerbedžijin film izabran je među njih sedam, s većinom glasova u drugom krugu', rekao je na konferenciji za novinare Goran Ribarić, predsjednik komisije HDFD-a koja je odlučivala o hrvatskom kandidatu.

Konkurencija je ove godine bila prilično jaka, s filmovima poput 'Murine' mlade dubrovačke redateljice Antonete Alamat Kusijanović (nagrađen na ovogodišnjem kanskom festivalu za najbolje debitantsko ostvarenje). U konkurenciji su bili i film 'Zbornica' Sonje Tarokić, 'Zora' Dalibora Matanića, 'A bili smo vam dobri' Branka Schmidta, kao i 'Plavi cvijet' Zrinka Ogreste - sinoć premijerno prikazan u Zagrebu. Među kandidatima bio je i jedan dokumentarac - 'Ljubav oko svijeta' Anđele i Davora Rostuhara.

Jedna članica komisije povukla se iz sudjelovanja u odabiru filma, u prvom krugu glasanja pobijedio je film 'Murina'

Izbor hrvatskog kandidata za Oscara počeo je loše za komisiju. Prvog dana projekcija jedna se članica komisije, saznajemo, povukla iz sudjelovanja u odabiru filma zbog ozbiljnih zdravstvenih problema zbog kojih je morala na hospitalizaciju. Na njeno je mjesto došla zamjenska članica komisije i proces projekcija i glasanja bio je nastavljen. Saznajemo i kako je, nakon svih odgledanih filmova, u prvom krugu 'Murina' imala šest glasova, a film 'Tereza37' pet. To nije bilo natpolovično pa se ušlo u drugi krug, gdje se rezultat obrnuo u korist filma Danila Šerbedžije: 'Tereza37' dobila je osam glasova dok je 'Murina' ostala na sedam.

Kao i otprilike svake godine, nakon izbora hrvatskog kandidata za nagradu Oscar u filmskim krugovima ima i onih razočaranih. Mladi producent Fran Juraj Prižmić tako je na Facebooku komentirao kako je izbor filma 'Tereza37', citiramo, 'sramota bez presedana u bogatoj lepezi sramota hrvatske kinematografije'. Dalje u komentaru Prižmić optužuje scenaristicu filma, glumicu Lanu Barić, inače dopredsjednicu HDFD-a, da je 'sa svojim poslušnicima okupirala sva tijela nekoć važnog i bitnog Društva (...) koje je danas srozano na nikad niže grane zahvaljujući predivnom karakteru Ivana Gorana Viteza koji se uspio posvađati s kompletnom hrvatskom audiovizualnom industrijom'.

Vitez je, podsjetimo, predsjednik Hrvatskog društva filmskih djelatnika, a Fran Juraj Prižmić je sve do siječnja 2020. godine bio njegov zamjenik predstavnika HDFD-a u Vijeću HAVC-a. Smijenilo ga je Ministarstvo kulture zbog, kako su mediji pisali, Vitezove prijave da je prekoračivao ovlasti i pokušavao u Vijeću HAVC-a steći osobnu dobit tijekom obavljanja funkcije zamjenika. Prižmić je pak tvrdio kako nije prekršio nijedan zakon te da je smijenjen zato što je propitivao razloge i načine na koje Vijeće financira određene filmske projekte.

Ivan-Goran Vitez i sam je prije nekoliko mjeseci od ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek zatražio da ga razriješi mandata u Hrvatskom audiovizualnom vijeću, tijelu koje u sklopu Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) odlučuje o raspodjeli novca. U pismu ministrici, do kojeg je bio došao tportal, Vitez razotkriva, kako kaže, krajnje dubiozne odluke koje je donijelo Vijeće, u pravilu na prijedlog ravnatelja i stručnih službi HAVC-a, kao i određena njihova postupanja mimo rada Vijeća. Ravnatelj HAVC-a Marcich pismo je tada okarakterizirao jednostranim, tendencioznim, nepotpunim i dobrim dijelom netočnim.

No vratimo se na izbor hrvatskog kandidata za Oscara.

'I nemojte misliti da je ovo bila bitka samo za kandidaturu za Oscara, to je borba za 900.000 kuna koje HAVC daje za promociju hrvatskog kandidata u Los Angelesu, tj. u prijevodu, da Barićka i Danilo odu malo preko bare o trošku hrvatskih poreznika', zaključuje u svom komentaru na izbor filma 'Tereza37' producent Prižmić.

Njegov je komentar, inače, na Twitteru podijelio sam redatelj Vitez, uz još jedan SMS otprije nekoliko mjeseci u kojemu se mladi Prižmić sasvim drugačije postavlja prema starijem kolegi. Za tportal je Vitez opovrgnuo i Prižmićevu tezu da put hrvatskog predstavnika na Oscare košta 900.000 kuna.

'Riječ je o 320.000 kuna koje se dodjeljuju za kampanju za Oscar, od čega najveći dio ide američkoj PR agenciji koja se brine o promociji izabranog filma', kaže Vitez.

Kako bismo saznali kako točno funkcionira odabir hrvatskog predstavnika za prestižnu nagradu Oscar, zamolili smo Viteza da nam obrazloži proces:

'Procedura odabira hrvatskog kandidata za godišnjeg Oscara za internacionalni film je sljedeća: svaki ogranak Hrvatskog društva filmskih djelatnika, a ima ih osam, u komisiju daje dva svoja člana (osim najmalobrojnijeg ogranka kaskadera koji daje jednog), što čini komisiju od petnaest članova. U pravilu se radi o predsjedniku i dopredsjedniku ogranka, no u slučaju da su ovi u sukobu interesa (tj. radili su na nekom od filmova u konkurenciji) ili su na datume projekcija spriječeni prisustvovati, delegiraju druge članove iz ogranka (koji također ne smiju biti u sukobu interesa). Zatim se kroz četiri do pet dana u dva termina emitiraju svi filmovi u konkurenciji, a na projekcijama su dužni biti i gledati ih svi članovi komisije. Nakon što su svi članovi komisije pogledali sve filmove, pristupa se zajedničkom tajnom glasovanju u kojem svaki član daje svoj glas jednom od filmova u konkurenciji. Ako nijedan film u prvom krugu glasovanja nije dobio natpolovičnu većinu, pristupa se drugom krugu glasovanja u koji ulaze dva filma s najvećim brojem glasova (u teoriji je moguće da ih je i više, ako neki filmovi dijele broj glasova). Članovi komisije su dužni odlučiti se za jedan od dva filma u drugom krugu i onaj koji tad dobije natpolovičnu većinu hrvatski je kandidat za Oscara te godine', obrazlaže Ivan-Goran Vitez pa, kada ga pitamo o transparentnosti tih procesa, nastavlja:

'Sve je krajnje transparentno, mada prethodnih dana vidim neka mišljenja kako tajno glasovanje nije transparentno, ali nekako ne naginjem bjeloruskom principu, već smatram tajno glasovanje jednim od osnovnih postulata demokratskog procesa i ne bih ga mijenjao, niti sam pobornik odlučivanja dekretom. U komisiji HDFD-a apsolutno svatko ima pravo na svoje mišljenje, vrijednosni i estetski sud i glasovanje po vlastitoj savjesti. I napomenuo bih da nadasve potičem sve članove HDFD-a da se angažiraju u tijelima Društva i svojim glasom pridonesu odabiru koji smatraju najboljim. Zaista za to imaju svaku priliku i mogućnost', zaključuje Ivan-Goran Vitez.