Prvi svezak Hrvatskog biografskog leksikona objavljen je prije trideset godina, a na njemu se počelo raditi polovicom sedamdesetih prema jasno postavljenim kriterijima za cjelovit pogled na povijest i stvaralačke dosege pojedinaca u hrvatskom narodu.

Među velikanima u njegovu osmom svesku su i uglednici hrvatske povijesti i kulture (Ivan Kukuljević Sakcinski, Eugen Kvaternik), jezikoslovlja i književnosti (Fran Kurelac, Silvije Strahimir Kranjčević), prirodoslovlja i tehnike (Anton Kurir, Oton Kučera), likovne i izvedbenih umjetnosti (Miroslav Kraljević, Božena Kraljeva, Zinka Kunc). Obrađeni su i brojni manje poznati zaslužnici (Gideon Krizmanić, Neda Krmpotić, Anđelina Kujundžić, Ivo John Lederer), više osoba od iznimnoga značenja za leksikografiju i Leksikografski zavod (Miroslav Krleža, Kruno Krstić, Tomislav Ladan), istaknute plemićke i građanske obitelji (Kršava, Leitner), rodovi (Lasničići), velikaši (Kurjaković).

Katkad se čini da, kada se radi na ovakvim projektima, što se više radi, to smo dalje od kraja, rekao je glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić objasnivši da se na početku rada ne može predvidjeti ukupan obujam posla pa se javlja potreba za dopunama.

Po njegovim riječima, danas se takva vrsta leksikografije ažurira na internetu ne bi li se popunio golem razmak između početka rada i objavljivanja, a Zavod već ima dobra iskustva s elektroničkim izdanjima. Pojavom enciklopedija na internetu, u zadnjih godinu-dvije vidljivost Zavoda porasla je više od dvaput, a enciklopedije dnevno imaju oko 5,5 tisuća posjetitelja i taj broj raste, istaknuo je.

Vujić je podsjetio da je Hrvatski biografski leksikon u prošlosti bio predmet ideoloških polemika, a takve kritike postoje i danas 'slijeva i zdesna'. Jedne potiru druge, no Leksikon ide u svom smjeru, ustvrdio je.

Osmi svezak predstavili su glavni urednik Trpimir Macan te urednici Aleksandra Muraj i akademik Tomislav Raukar.

Macan je podsjetio da je dosad objavljeno ukupno 11.423 članaka u Hrvatskom biografskom leksikonu, odnosno i puno više kada se ubroje članci o obiteljima i rodovima. Svjesni smo značaja tog izdanja kao kulturnog dobra, poslu prilazimo kritički, međusobno se podupiremo i radujemo prikupljenim podacima, a još više onima koje sami otkrivamo, ustvrdio je Macan.

U knjigu su uvrštene osobe koje su djelovale u različitim povijesnim razdobljima i bavile se različitim zanimanjima, a jedino što ih povezuje su prezimena koja počinju od Kr do Li, rekla je Aleksandra Muraj. U tom se rasponu redaju osobe različitih sudbina, profesija i djelatnosti, od glagoljaških pisaca do istaknutih informatičara, dodala je.

Akademik Tomislav Raukar drži kako je taj svezak, kao i svi dosad, dragocjen doprinos poznavanju hrvatske prošlosti i stvaralačke baštine kroz stoljeća. Hrvatski biografski leksikon u cjelini nas uvodi u iznimno važan stvaralački svijet osoba koje su se istaknule djelovanjem na političkom, znanstvenom i drugim područjima, ustvrdio je.

Po njegovim riječima, najistaknutijim osobama posvećeno je više prostora, pa Krleži ima devet stranica od čega su čak dvije popisi djela i literature, no uvrštene su i natuknice o manje poznatim pojedincima 'itekako vrijednima pozornosti'. Članci u Leksikonu sinteze su o stvaralaštvu velikana o kojima se, koliko god puta bili predmet istraživanja, iznova uvijek otkriva neki zaboravljeni ili nedovoljno poznati podatak, napomenuo je.