U ZAGREBAČKOM HNK-u

Poznata Pavličićeva kriminalistička priča dobiva svoj nastavak u kazalištu

14.06.2017 u 11:39

Bionic
Reading

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i kazališni kolektiv BADco. u studenom će u Tonskom studiju HNK premijerno izvesti predstavu 'Ispravci ritma' u režiji Gorana Sergeja Pristaša, koja nastaje na tragu pripovijetke 'Dobri duh Zagreba', odnosno filma 'Ritam zločina'

Redatelj Goran Sergej Pristaš kaže kako je projekt inspiriran filmom Zorana Tadića, ali je više okrenut pripovijetki Pavla Pavličića u kojoj glavni junak opsesivno evidentira zločine u Zagrebu.

'Naša predstava nije adaptacija tog teksta, već počinje tamo gdje on završava, kada glavni junak shvati da se njegov sistem potpuno raspao, otvara novu bilježnicu i počinje raditi na 'ispravcima ritma', što smo uzeli kao naslov', rekao je Pristaš na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima, suradnja HNK i BADco. višestruki je presedan od uobičajenih suradnji nezavisne scene i institucija. 'Dobili smo priliku raditi u ovom prostoru punih osam mjeseci, što je standardna dužina priprema za BADco., ali je inače vrlo teško izvedivo unutar institucija', istaknuo je.

Pristaš kaže kako je Tonski studio HNK idealan prostor za taj u potpunosti istraživački rad, koji je i topografski zanimljiv jer, s pogledom na Trg maršala Tita, ostvaruje napetost između javnog i kazališnog prostora te je svojevrstan opservatorij za ritmoanalizu kakvu je predlagao francuski filozof Henri Lefebvreu. 

Ravnatelj Drame HNK u Zagrebu Ivica Buljan rekao je kako je taj projekt inspirativan za HNK jer otvara prostor za nešto što nije samo interpretacija teksta te ansambl ima priliku raditi s drugačijim poetikama od onih uobičajenih u tom kazalištu.

'Projekt je značajan i u dramaturškom smislu, želimo raditi što više iskoraka i istražiti medij filma u postdramskom kazalištu, u kojemu je on jednakopravan materijal s dramskim tekstom ili adaptacijom romana', napomenuo je, podsjetivši da HNK za novu sezonu priprema i predstavu koja nastaje prema filmu 'Tko pjeva, zlo ne misli'.

Intendantica zagrebačkog HNK Dubravka Vrgoč smatra da nacionalno kazalište treba otvoriti svoj prostor za različite estetike, poetike i istraživanja granica koje umjetnost može prijeći. 'Veseli me to što u predstavi, uz izvođače koje angažira BADco., sudjeluju glumci Hrvatskog narodnog kazališta te da u toj suigri HNK može biti još uzbudljiviji i bolji', ustvrdila je.

U predstavi nastupaju glumci zagrebačkoga HNK Livio Badurina, Mislav Čavajda i Dušan Gojić, kazališni kolektiv BADco., dramaturg Goran Ferčec, vizualni umjetnik Marko Tadić te austrijski skladatelji Helge Hinteregger i Radu Malfatti. Predstava će se na Dubrovačkim ljetnim igrama prikazati 2018.

Gledatelj prisutan u kazalištu i za vrijeme probe

Dramaturginja Ivana Ivković najavila je simpozij 'Okreti', kao već tradicionalnu praksu što prati projekte BADco., koji će 16. i 17. lipnja u Zagrebu okupiti istaknute teoretičare i umjetnike s područja izvedbenih umjetnosti i plesa. Tema simpozija, okret, promatrat će se kao element koreografiranog kretanja, ali i u kontekstu poezije, kada se ona okreće u sebe, te društvenih struktura koje koče, ali i rađaju političke promjene.

Među sudionicima su istaknuti teoretičar plesa Ramsay Burt, dramaturginja i filozofkinja Bojana Cvejić, švedski kazališni redatelj Anders Paulin te Una Bauer i Nataša Govedić sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti.

U okviru simpozija predstavit će se knjiga 'Ungoverning Dance: Contemporary European Theatre and the Commons' britanskog povjesničara i teoretičara plesa Ramsayja Burta. Autor, koji će na simpoziju održati i predavanje te sudjelovati na diskusijama, u toj knjizi analizira ključne progresivne autore suvremenog plesa od sredine devedesetih do danas.

Kao jedan od koraka projekta već u ponedjeljak navečer u novozagrebačkoj Galeriji Vladimir Bužančić otvara se izložba 'Dispozitivi gledanja', dio cjelogodišnjeg suradničkog projekta BADco. i Marka Tadića pod naslovom 'Ništa tromo u svijetu'.

Projekt uključuje istraživanje, izložbu i izvedbene događaje na temu ritmoanalize, principa prezentacije kompleksnih ritmičkih vremensko-prostornih struktura.

'Teatar se najčešće shvaća kao umjetnost koja se pokazuje gledatelju i svi pokušaji da se ta predstava o teatru promijeni idu u smjeru promjene funkcije gledatelja, ali gledatelj se uvijek percipira kao netko izvanjski u teatru. Međutim malo se govori o manifestaciji teatra, o tome da teatar uvijek već uključuje i gledatelje i njihovo gledanje, čak i tijekom proba, kad je njihov pogled samo pretpostavljen, kad se teatar događa pred još nerođenim gledateljem', ističe se u najavi izložbe koja će biti otvorena do 29. lipnja.