VELIKO ISTRAŽIVANJE

Poražavajući podaci: Ukoričeno znanje nije 'in', TV serije zamijenile su romane, jednu knjigu godišnje pročita tek 42 posto Hrvata

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 24.04.2019 09:29
  • Objavljeno 23.04.2019 u 12:34
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Pixsell/Neven Bučević

Povodom otvaranja Noći knjige, koja se 23. travnja diljem zemlje održava na temu 'Omiljeni likovi i junaci iz svijeta knjige i stripa', predstavljeni su najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj, iz ožujka 2019. koju je provela agencija Kvaka za Zajednicu nakladnika i knjižara

U sklopu otvaranja Noći knjige od 2012. redovito se predstavlja godišnje istraživanje o čitanju i kupovanju knjiga u Hrvatskoj, a ove godine prvi ga je put radila agencija Kvaka. Istraživanje je pokazalo da je u posljednjih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 42 posto stanovništva, što je bitno manje od 2018., kad ih je bilo 56 posto. Čitaju, standardno, najviše žene, potom osobe od 26 do 35 godina, visokoobrazovani i oni s većim mjesečnim primanjima, a čita se najviše beletristika.

Nove tehnologije i novi sadržaji, prije svega serije, koje su postale 'romani novog doba', ključan su razlog promjena u čitanosti. Čitanje, osim toga, zahtijeva dodatni angažman, strpljenje i disciplinu, što je teže u doba skrolanja, instant-rješenja i 160 umjesto tri televizijska programa. Bogatstvo informacija jednostavno dovodi do siromaštva pozornosti, navodi istraživanje čiji su ispitanici rekli i kako im knjiga više ne predstavlja pristup znanju te da im 'više nije in'.

Kad je u pitanju kupovina knjiga, 24 posto stanovništva u posljednja tri mjeseca kupilo je barem jednu knjigu, što je malo manje u odnosu na istraživanje iz 2018., kad ih je bilo 25 posto. Kupuju ponovno najviše žene u dobi od 35 do 55, 'i to drastično iznad svih ostalih kategorija', a kupuje se najviše u Zagrebu i okolici, dok najmanje u Slavoniji. Budžet je pritom velika prepreka. 'Volim imati knjigu, ali si je ne mogu uvijek priuštiti', rekao je jedan od ispitanika.

  • +6
  • +3

Istraživanje tržišta knjiga u Hrvatskoj 2019.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Kvaka

Na pitanje zašto se knjige (ipak) kupuju, ispitanici odgovaraju da je to zato jer je ona 'statusni simbol'. Jedan od njih objašnjava kako mu prijatelji na Interliberu troše tisuće kuna na kupovinu knjiga, a nikada ne pročitaju nijednu. 'Moda je doći na Interliber i kupiti knjigu', kaže. Poticaj kupnji, uz to, daje kupovina na internetu, koja pojednostavljuje stvari, ali i postojanje book influencera, ljudi čiji će pratitelji 'čitati ono što oni čitaju i kupiti to na Interliberu'. Tu je još jedan razlog. Knjige su, kaže istraživanje, 'instagramične' i ljudi ih 'vole poslikati. Onako, kada ih naredaju'.

Što se tiče mjesta kupovine knjiga, kupuje se najviše u knjižarama, a u Hrvatskoj ljudi vole one male, tople i natrpane, 'u kojima rade oni za koje se zna da vole knjigu' ili pak velike, moderne knjižare, koje su i mjesto susreta te nude dodatne kulturne sadržaje. Dobivaju, međutim, nerijetko nešto treće. 'Ja u knjižari ne očekujem ovu dodatnu ponudu kemijski, fluorescentnih bilježnica. To je papirnica. To mora postojati, ali ne da je spojeno. Ja u takvim knjižarama očekujem da će mi netko još uvaliti ona kolica u koja moram ubaciti 2 kune', rekao je jedan od ispitanika.

Poseban segment istraživanja posvećen je elektroničkoj knjizi za koju je svega dva posto reklo kako ih čita barem povremeno, što se objašnjava time da se oči umaraju gledajući u ekran, potom time da nedostaje doživljaj knjige, ali i visokim cijenama, kako samih e-izdanja, tako i e-čitača. Među pozitivnim stranama e-knjige navedeno je to da se velik broj naslova nađe na jednom mjestu, da su idealne za putovanja i da su na ovaj način dostupne i one knjige koje nisu prevedene u Hrvatskoj.

  • +12
  • +9

Otvaranje Noći knjige 2018.

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongraci / CROPIX

U zaključku istraživanja navedeno je što najviše pridonosi popularizaciji čitanja u Hrvatskoj. To su novi mediji, društvene mreže na kojima su aktivni i brojni pisci, potom akcije koje provode knjižničari, poput gostovanja autora ili čitateljskih klubova te Interliber. Kao poticajni su istaknuti i More knjiga na Zrinjevcu, Festival svjetske književnosti, knjižni klubovi, Pričigin/Spikigin te besplatna članarina u Knjižnicama Grada Zagreba.

Noć knjige u svom osmom izdanju nudi oko 800 programa u 174 grada i mjesta širom Hrvatske. Osim u knjižnicama, knjižarama, odgojno-obrazovnim ustanovama, institutima, kulturnim centrima i muzejima, programi će se održavati i u staračkim domovima, bolnicama, zatvorima te na radijskim i televizijskim postajama, a od ove godine prvi put i u mjesnim odborima i općinama.

Tema je 2019. posvećena omiljenim likovima i junacima iz svijeta knjige i stripa pa je stoga i Noć knjige dobila svoga junaka s posebnim moćima, Knjigomira, čija je misija prenijeti poruku o vrijednosti knjige i važnosti čitanja.

'Povod za promišljanje o našim najdražim fiktivnim likovima i herojima ove nam godine pruža i niz obljetnica koje brojimo: 180 godina od objavljivanja romana 'Junak našeg doba', 80 godina izlaženja Marvelovih stripova, 50 godina izlaženja 'Alana Forda', 90 godina od prve pojave Popaja, 50 godina od rođenja i 20 godina od smrti Edvina Biukovića', pojašnjavaju organizatori Noći knjige koja se održava povodom Međunarodnog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige.

Organizatori prilikom predstavljanja ovogodišnjeg programa

Organizatori prilikom predstavljanja ovogodišnjeg programa

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Među piscima koji će obilježiti Noć knjige su, primjerice, Nikola Petković, koji će u Gradskoj knjižnici u Bakru u 19 sati sa Zoranom Ferićem razgovarati o svom četvrtom romanu 'Put u Gonars', Korana Serdarević i Edi Matić gostovat će u Narodnoj knjižnici 'Petar Preradović' u Bjelovaru, također u 19 sati, a Ivana Šojat promovirat će knjigu 'Ezan' u Narodnoj knjižnici grada Donjeg Miholjca u 18 sati.

Milana Vuković Runjić gostovat će u 19 sati u Karlovcu, u Gradskoj knjižnici 'Ivan Goran Kovačić', Ivica Ivanišević u Gradskoj knjižnici Labin u 18.30 sati, a Pavao Pavličić u Knjižnici i čitaonici Kutina gdje će u 19.30 sati predstaviti jubilarnu stotu knjigu, roman 'Bakrene sove'. U Gradskoj knjižnici u Poreču u 19 sati Kristian Novak predstavit će 'Ciganina, ali najljepšeg', nakon čega će mu se za isti roman uručiti Nagrada BOOKtiga 2019., posebno godišnje priznanje najčitanijem živućem domaćem autoru u svim istarskim narodnim knjižnicama u protekloj godini.

U Požegi, u Gradskoj knjižnici i čitaonici u 21 sat gostuju Marina Vujčić i Ante Tomić, Edo Popović je u 18 sati u Gradskoj knjižnici Senj, a Jurica Pavičić u 19 sati je u Gradskoj knjižnici u Trogiru. U Zagrebu, među ostalima, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića u 18 sati organizira književni susret s Irenom Vrkljan.

Noć knjige će se obilježiti i u putničkom prijevozu Jadrolinije i Hrvatskih željeznica gdje će se na deset brodskih linija, u sva tri plovna područja, od sjevera do juga Jadrana, moći slušati audiopriče/zvučne knjige za djecu. Priče je ustupila je Croatia Records iz svoje edicije 'Bakine priče'. Na kopnu, u prigradskim vlakovima Grada Zagreba, HŽ Putnički prijevoz će omogućiti emitiranje audiopriča/knjiga za djecu.

Knjižari i nakladnici pripremili su i popuste i akcije. Mnoge će knjižnice tako nuditi besplatan upis, a onima zaboravnima pojedine će omogućiti vraćanje knjiga bez naplate zakasnine. Cjelovit program objavljen je na službenoj stranici.

Organizatori Noći knjige 2019. su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!