intervju: janja sesar

Spektakl na Savi: Pogon slavi 15. rođendan, ovo je šefica kulturnog čuda

24.05.2024 u 17:47

Bionic
Reading

Razgovarali smo s Janjom Sesar, ravnateljicom Pogona, ustanove u kulturi koja ovog vikenda bogatim programom obilježava 15 godina postojanja

Ovog se vikenda na obalama Save sprema spektakl - Močvara slavi 25 godina djelovanja, a Pogon 15. rođendan postojanja uz nasip. Obje su institucije pripremile bogat kulturni program, pravi tour de force, kako bi se dostojno proslavile velike obljetnice za nezavisnu kulturu u Zagrebu. Tim smo se povodom odlučili na opsežan razgovor s Janjom Sesar, ravnateljicom potonje ustanove. Sesar nam je otkrila sve o Pogonu - kako je nastao, koji su najveći izazovi u njegovu djelovanju, što nude mladim umjetnicima, tko su umjetnici koji tamo djeluju, detalje o rođendanskom programu, kako ih tretira gradska vlast, što rade na polju međunarodne suradnje, kako žive s neposrednim susjedstvom, kako se razvija publika i gdje se vide u sljedećih 15 godina.

Povod ovom razgovoru je 15 godina Pogona. Kako je on nastao?

Priča o nastanku Pogona počinje ranih dvijetisućitih godina, kada nezavisna kulturna scena u Zagrebu počinje zauzimati proaktivnu ulogu da bi unaprijedila svoj položaj unutar kulturnog sustava. To je bilo potrebno jer je kontinuirano bila marginalizirana na različitim razinama - financijskoj, prostornoj, medijskoj - iako je predstavljala vibrantan i važan dio cjelokupnog kulturnog krajolika grada. Pogon je izravan rezultat zagovaranja i aktivizma organizacija koje su zahtijevale rješavanje problema nedostatne infrastrukture za rad nezavisne kulture u Zagrebu. Dakle jedna od ključnih tema bilo je pitanje prostora za produkciju i proizvodnju te prezentaciju radova. Početkom 2005. godine široka koalicija udruga, mreža i nezavisnih klubova započela je iscrpan zagovarački proces koji je obuhvaćao javne diskusije, protestne akcije i medijske aktivnosti. Osim toga, organizirane su velike manifestacije pod nazivom 'Operacija grad' - svojevrsni showcase nezavisne kulturne scene koji se bavio različitim temama važnim za urbani razvoj suvremenog grada. Taj je proces mijenjanja kulturnih politika odozdo kulminirao osnivanjem jedinstvene pionirske hibridne ustanove u kulturi, kojom od 2008. do danas zajednički upravljaju Grad Zagreb i organizacije okupljene u savezu koji nosi ime Operacija grad i ima 27 članica u polju nezavisne kulture i mladih. To je doista predstavljalo iskorak u kulturnoj politici i to prema institucionalnom pluralizmu, a novi model upravljanja ustanovom, koji zovemo civilno-javno partnerstvo, otvorio je platformu da oni koji su uključeni u kulturno-umjetničku proizvodnju - organizacije, umjetnici, inicijative, pojedinci - sudjeluju u procesima upravljanja ustanovom i donošenju odluka. Unutar okupljene nezavisne kulturne scene je Platforma 9.81 napravila mapiranje napuštenih prostora u Gradu Zagrebu, među kojima je bilo više starih industrijskih prostora, poput bloka Badel-Gorica, Gredelja, Zagrepčanke i prostora zgrade bivše tvornice Jedinstvo, te je artikuliran prijedlog da se ti prostori prenamijene u prostore društveno-kulturne namjene. Tako je 2009. novoosnovana hibridna ustanova Pogon dobila na dugoročno korištenje dio zgrade bivše tvornice Jedinstvo, na obalama Save, gdje se sada nalazimo, i u njoj djeluje već 15 godina.

Koji su bili najveći izazovi od osnutka?

Izgradnja nove ustanove zahtijeva vrijeme i ljudske i materijalne resurse te se Pogon u tom smislu od početaka do danas kontinuirano kapacitira kako bi mogao odgovoriti na potrebe scene, a taj proces još uvijek traje. To sigurno ne bi bilo moguće bez požrtvovnog angažmana zaposlenika i suradnika koji su prošli kroz Pogon ili još uvijek rade u njemu, a kojima ovo nije samo posao, nego i osobni drive te su u njega ugradili mnogo ljubavi i strasti. Možemo biti ponosni na to. Osim izgradnje ustanove, najveći izazov svakako je ova zgrada - jedna od lokacija bivše tvornice Jedinstvo, u kojoj Pogon djeluje. Radi se s jedne strane o jedinstvenom prostoru, praznoj crnoj kutiji ili, kako je jedan umjetnik rekao, najljepšem black boxu u Europi, u kojem kontinuirano svjedočimo njenom predivnom potencijalu transformacije za najrazličitija događanja - izložbe, instalacije, plesne, kazališne i cirkuske predstave, konferencije i druge formate kulturno-umjetničkih događanja. S druge pak strane, zgrada zahtijeva cjelovitu obnovu, zbog čega je Pogon od 2012. do 2018., s arhitektima Mirandom Veljačić i Dinkom Peračićem, razvijao projekt rekonstrukcije zgrade bivše tvornice Jedinstvo. Nažalost, zbog nedovoljnih financijskih sredstava tada nije realiziran.

No Pogon je mnogo više od zgrade. Recimo da sam mladi umjetnik - što mi on može ponuditi?

Pogon je upravo za vas! Kako mi volimo reći - ako imate ideju ili program iz npr. polja suvremene umjetnosti ili neku aktivnost za mlade, u Pogonu možete biti doma. On je servis za scenu, resursni centar za pojedince, umjetnike, inicijative i organizacije iz područja nezavisne kulture i mladih. Pogon daje prostor i tehničke pretpostavke za produkciju i za prezentaciju radova u tom polju. Ne kurira program ustanove, nego ima programski okvir koji uključuje suvremenu kulturu i umjetnost, obrazovne i informacijske programe za unaprjeđenje kvalitete života mladih, kao i obrazovne programe namijenjene razvoju kapaciteta organizacija civilnog društva u sektoru kulture i mladih. Svi oni koji se pronalaze u tom programskom okviru mogu se prijaviti za besplatno korištenje prostora. Procedura rezervacija je maksimalno jednostavna i transparentna - na Pogonovim stranicama nalazi se kalendar s uvjetima korištenja i prijavni obrazac koji se šalje voditelju prostora i dogovara s voditeljem tehnike. Činjenica da je velika dvorana Pogona uglavnom rezervirana godinu dana unaprijed, da se prostor svakodnevno koristi i za radno-produkcijske termine, govori o bogatstvu i potrebama nezavisne kulturne scene. Osim prostora i tehničkih pretpostavki, Pogon je tijekom godina detektirao potrebe scene za specifičnim know howom u ovom polju rada. Zato već petu godinu organiziramo radionice tehničke produkcije u kulturi, kojima nastojimo doprinijeti podizanju kapaciteta organizacija na sceni, a od 2016. godine provodimo i posebno dizajniran program podrške pod nazivom 'Pogonator', usmjeren izvedbenim umjetnicima.

Možete li izdvojiti neka imena koja su svoje programe realizirala u Pogonu?

To je jako teško s obzirom na brojnost programa i umjetnika. Svakako treba naglasiti da je Pogon platforma za sasvim mlade i nadolazeće umjetnike i umjetnice i programe, platforma za pokušaje i eksperimente, za prvu afirmaciju, ali i prostor za one koji već rade i etablirali su se. Tako su naprimjer kroz naš Pogonator, inkubator suvremenog plesa i kazališta, koji vodi Matea Munitić Mihovilović i kroz koji od 2016. osiguravamo prostornu, programsku i drugu podršku umjetnicima, prošli autori poput Vesne Mačković, Nine Gojić, Mirana Kurspahića, Stelle Leboš, Silvije Dogan i mnogih drugih, i dalje aktivnih i uspješnih aktera nezavisne scene. Osim toga, jedno smo od rijetkih mjesta u gradu u kojem se mogu vidjeti radovi suvremenog cirkusa, pa smo ugostili i organizacije na tom polju, poput Cirkorame i Tricycle Traume. U Pogonu možemo vidjeti i radove umjetnika srednje generacije i onih etabliranih, poput DB Indoša, koji je ustvari jedan od prvih koji je počeo raditi u zgradi Pogona, Tanje Vrvilo, Sanje Iveković, BADco., Nicole Hewitt... KONTEJNER je kroz svoje sound art programe u Pogon dovodio imena poput švicarskog umjetnika Zimouna. Bio je mjesto i za plesne eksperimente Sonje Pregrad, a istraživanja postava radova unutar netipičnog prostora imali su priliku provesti Tin Dožić i Teuta Gatolin. Poligon je i za kustoske procese pa su radove na granici izvedbenih instalacija i multimedijalnih performansa predstavljali Lea Vene i Lovro Japundžić dovođenjem umjetnika i umjetnica u okviru programa Galerije Močvara, Udruženja za razvoj kulture URK. U polju vizualnih umjetnosti redovno ugošćujemo programe Galerije 90-60-90, koja nam dovodi umjetnike različitih generacija, poput Josipe Stojanović, Vanje Babića, Mirjane Vodopije, Siniše Labrovića, Ivane Franke i još mnogih drugih. Povezivanje mladih kulturnih radnika/ca i umjetnika/ca događa se i kroz program NOVAci, koji provodimo s Udrugom WHW. I ovo je samo mali dio programa i umjetnika kojima je Pogon omogućio prostorne i tehničke resurse za rad.

Kako to da ste se u proslavi rođendana odlučili na suradnju s Močvarom?

Nismo to trebali posebno odlučivati - to je organska priča koja godinama traje. Treba reći da je Udruženje za razvoj kulture s klubom Močvara bilo ovdje prije Pogona i ove godine slavi 25 godina postojanja. Susjedi smo, ali i puno više od susjeda, jer je Močvara sudjelovala u inicijativi za naše stvaranje, pa nam je svojevrsni roditelj. Jako smo sretni da se u ovih četvrt stoljeća Udruženje za razvoj kulture URK i klub Močvara, osim u etablirani klub alternativne glazbe, razvio u društveno-kulturni centar s raznovrsnim aktivnostima. Rođendanski programi koje smo pripremili se nadopunjuju, a mi smo nastojali pokazati specifičnost i mogućnost transformacije našeg prostora, što koordiniraju naš voditelj zgrade Pogona Luka Antić i voditelj tehnike Mario Fudurić. Zajedno pripremamo izložbu plakata sustanara Pogona, a to su, osim Močvare i Pogona, Cirkorama i DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta. Indoš s Tanjom Vrvilo priprema i šahtofonijsku probu - akciju, u kojoj sudjeluju i Siniša Labrović i Vilim Matula. Galerija 90-60-90, uz promociju svog rada kroz katalog koji pokriva posljednjih osam godina rada, prikazuje najnoviji rad Predraga Pavića - svijet sporednih galerijskih prostora u malom. Čeka nas i projekcija dokumentarca o Kugla glumištu 'Mekani brodovi', nakon koje slijedi razgovor s producenticom filma Anom Janjatović Zoricom i gostima Zlatkom Burićem Kićom, DB Indošem, Borisom Bakalom, Marinom Protrkom Štimec i Janjom Sesar, koji moderira Igor Ružić. Jako smo sretni što smo u suradnji s Marijem Kovačem i Školom primijenjene umjetnosti i dizajna te u koordinaciji naše kolegice Josipe Vukelić kreirali strip 'Pogon i predrasude', koji ćemo također promovirati tijekom rođendana, a bit će održana i radionica izrade stripa za mlade. Glazba je također neizostavni dio programa. Močvara je uspjela u Zagreb dovesti legendu eksperimentalne glazbe Roedeliusa, svirat će nam nizozemski The Ex, berlinski darkwave Curses, kao i etno dive Zuzana Homolova i Dunja Knebl. Također, poigrali smo se malo prostorom i vremenom pa tako točno u podne u subotu možete na hardcore punk Ponora i The Modern Love Storyja, a navečer besplatno s nasipa uživati u koncertima s krova kućice u predvorju. Dnevni glazbeni program obilježit će Cirkoramin ChiliBar i demo bendovi Supervala.

Čujem da imate i publikaciju kojom slavite rođendan.

Da, sretni smo da smo povodom 15. rođendana realizirali publikaciju pod nazivom '15 godina Pogona'. Iako nije tako sveobuhvatna kao ona kluba Močvara povodom njihove 20. godišnjice, koja je veća od života, nastojali smo u njoj uhvatiti bitne momente o djelovanju i radu Pogona u prvih 15 godina. Urednica Marijana Rimanić, donedavno voditeljica komunikacija i marketinga, u suradnji s autorima iz raznih područja obuhvatila je njegova programska polja, povijest, jedinstven oblik upravljanja, priču o zgradi bivše tvornice Jedinstvo i njezin urbanistički kontekst... Vjerujemo da će ona biti zanimljiva i onima koji poznaju Pogonov rad, ali i onima koji će se s njim tek upoznati.

Je li se išta u tretmanu Pogona promijenilo dolaskom nove vlasti u Zagrebu?

Petnaest godina Pogona znači i petnaest godina zajedničkog upravljanja civilnog i javnog sektora, odnosno konsenzusa osnivača o tome da Zagreb itekako treba ovakvu ustanovu. U zadnje tri godine Grad je prepoznao nužnost kadrovskog kapacitiranja ustanove s obzirom na brojne programe koje Pogon ugošćuje i na zahtjevnost prostora u kojem djeluje. Programi koje sam razvija na polju razvoja publike i podizanja kapaciteta nezavisne kulturne scene i mladih također su snažnije prepoznati i možemo ih lakše razvijati. Gledajući na čitavu nezavisnu kulturnu scenu, došlo je do doista pozitivnog pomaka, odnosno značajnog povećanja sredstava za rad nezavisnih organizacija u polju kulture i umjetnosti, među kojima mnoge svoje programe stvaraju i u Pogonu. I naposljetku - projekt cjelovite obnove zgrade uvršten je u Plan razvoja kulture Grada Zagreba 2024.-2030. te je sada dio strateškog dokumenta Grada koji je usvojila Gradska skupština. To je pokazatelj konkretnih koraka koje ova uprava poduzima kako bi se realizirala obnova zgrade i čime će Pogon postati suvremeni kulturni centar s adekvatnim uvjetima za korisnike i posjetitelje.

Kakva vam je međunarodna suradnja?

Međunarodna suradnja se u Pogonu profilirala u jedan od glavnih programa, komplementarnih njegovoj misiji. Kolegica Sonja Soldo, voditeljica programa međunarodne suradnje, od početaka to razvija, a svakako trebamo istaknuti naš rezidencijalni program za umjetnike koji provodimo u partnerstvu s renomiranom njemačkom institucijom Akademie Schloss Solitude i u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti, kao i činjenicu da Pogon od samih početaka provodi projekte u sklopu programa Kreativna Europa. Tako i sada, u ovoj jubilarnoj godini, dovršavamo veliki četverogodišnji projekt 'Stronger Peripheries', u sklopu kojeg su upravo nastale dvije koprodukcije u kojima sudjeluje organizacija 21:21 te Vedrana Klepica, a imaju priliku prezentirati svoj rad u Portugalu. Kao i kod drugih programa koje Pogon razvija, i ovdje nastojimo odgovoriti na potrebe scene, povezujući domaću scenu s inozemnom i otvarajući platformu za dijalog, razmjenu i razvoj znanja i vještina, kao i prilike za produkciju novih radova u tom polju.

A što nudite vašem neposrednom susjedstvu?

Pogon je vrlo rano spoznao da je dostupnost kulture i umjetnosti, njeno približavanje zajednici, ali i aktivno uključivanje zajednice u programe ključno za rad i smisao njenog postojanja. Zbog toga je u suradnji s organizacijama korisnicima kreiran program pod nazivom 'Pogonizacija', kroz koji su nastala posebno dizajnirana događanja za razvoj publike, a kasnije je prerastao u program 'Jedinstvena vrtna zabava', pa svakog lipnja organiziramo čitav niz društvenih i kulturnih umjetničkih događanja za zajednicu i to za različite dobi i interese. Osim toga, u dvorištu iza zgrade Pogona nastao je Interkulturni društveni vrt, u kojem se svake godine održavaju permakulturne radionice, a prošle godine kreirali smo i plesne susrete s umjetnicom Tamarom Curić, namijenjene srednjoj i starijoj dobi. U zadnjih godinu dana organizirali smo i više šetnji sa stanovnicima Trnja, na kojima je arhitekt Antun Sevšek vodio zainteresirane stanovnike kroz zanimljivu urbanističku povijest tog kvarta. Iako smo na neki način specijalizirani za suvremenu umjetnost i kulturu, kroz sve ove društveno-kulturne aktivnosti nastojimo, koliko je to god moguće, biti mjesto susreta u kvartu i šire.

Koliko je taj razvoj publike uspješan? Što se događa između kvalitetnog programa i publike koja dolazi?

Kako bismo ga mogli što bolje oblikovati, proces razvoja publike u Pogonu promatramo kao dugoročan i kontinuiran proces izgradnje odnosa između zajednice i ustanova i njenih programa, i to od najranije dobi. Osjećamo duboko poštovanje, zahvalnost i odgovornost prema svima koji stvaraju u Pogonu, posjećuju ga i podržavaju, doprinoseći atmosferi sigurnog mjesta kreativnosti i razmjene. Pogon se profilirao kao mjesto suvremene umjetnosti i kulture u kojem se često mogu vidjeti radovi koji se ne mogu vidjeti drugdje u gradu. Oni su često interdisciplinarni, angažirani, multimedijalni i propituju važne društvene teme. Kako su naša publika velikim dijelom mladi, a jezik suvremene umjetnosti ponekad je hermetičan i malo teže prohodan, voljeli bismo ih kroz posebno dizajnirane programe od što ranijih dana senzibilizirati za tu vrstu sadržaja. Zbog toga smo u sklopu programa razvoja publike i angažmana zajednice otvorili i Klub mladih, u koji se mogu uključiti svi oni koji žele bolje upoznati uzbudljiv svijet suvremene umjetnosti i kulture kroz razgovore s umjetnicima, kustosima, organizatorima i odlaske na događanja, ne samo u Pogonu, nego i u drugim mjestima nezavisne kulture u gradu, a mogu se i aktivno uključiti u organizaciju nekog konkretnog događanja. Voljeli bismo da kroz te aktivnosti vide da suvremena umjetnost nije bauk, nego da nagradi posjetitelja za angažman novim, uzbudljivim doživljajima, spoznajama i uvidima kroz koje učimo i bolje razumijemo svijet i društvo oko nas.

Gdje se vidite za 15 godina?

Vidim da se programi u ovoj ustanovi kontinuirano održavaju i cvatu, da pratimo i osluškujemo potrebe korisnika i sukladno tome kreiramo programe, vidim puno novih lica i novih generacija kojima je ovo mjesto nezaobilazna točka na kulturnoj mapi grada. Ključno je da postoji kontinuitet zajedničkog upravljanja ovom pionirskom ustanovom u kulturi, u kojem javni i civilni sektor, na temelju dijaloga i konsenzusa, ravnopravno upravljaju njome. Pogonovih 15 godina djelovanja je u tom smislu dokaz da su iskoraci u kulturnoj politici mogući i nadam se da će ova praksa, koja se pokazala uspješnom, živjeti još dugo. I na kraju, svakako vidim Pogon u obnovljenoj zgradi koja pruža adekvatne uvjete za rad ove uzbudljive scene koja predstavlja važan dio kulturnog krajolika grada. U našoj publikaciji povodom 15 godina Pogona, Damir Bartol Indoš (jedan od prvih stanara) i Tanja Vrvilo su ponudili sljedeću poetičnu viziju: 'Pogon bi za 15 godina trebao realizirati građevinske preinake po zacrtanom arhitektonskom nacrtu, čija realizacija nije uspjela u proteklom periodu. U utopijskom međuvremenu Grad Zagreb je otkupio vrtove i šumarak u susjedstvu Jedinstva od stanovnika Trnja i prepustio ga Pogonu na upravljanje, to zemljište postaje područje permakulture, voće i povrće permakulturno nastalo konzumira se u okviru kuhinje - restorana zdrave hrane i napitaka u okviru Jedinstva i njegovog dvorišta, šuma je ozvučena i danonoćno jedva čujno putem slušalica koncertira okoliš za posjetioce, prolaznike, rekreativce, šetače na savskom nasipu i u okolici, različite vrste ptica subjekti su proučavanja ili umjetničkog izvođenja polaznika Pogon Jedinstvo Ekstremno muzičke ptičje akademije (…) Vidimo još mnogo Pogona u Zagrebu i Hrvatskoj, odnosno pogona Pogona Jedinstvo budućnosti, 2039. godine.'

  • +9
Janja Sesar Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo
sve osim nogometa

Učitavanje...